OPEN ACCESS
NMŠ, Godište (Volume) 36: 91–102.
Stručni rad

PDFDownload PDF

Nacrtak – Abstract
Povodom donošenja prve strukovne smjernice Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije »Smjernica za izradu Elaborata radilišta za radove u šumarstvu« opravdano se postavljaju pitanja: 1) Zašto su potrebne strukovne smjernice?, 2) Tko treba donositi strukovne smjernice?, 3) Tko inicira i kako nastaju smjernice strukovnih komora? te 4) Kakve trebaju biti strukovne smjernice?

Iznesene ideje i stavovi putokaz su ovlaštenim inženjerima šumarstva koji će se u budućnosti na bilo koji način uključiti (kao predlagatelji, članovi radnih skupina ili davatelji primjedaba tijekom javnih rasprava) u postupak donošenja idućih strukovnih smjernica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.

Ključne riječi: strukovna komora, smjernice

1. Strukovne komore – Proffessional Chambers

Inženjerske su komore strukovne organizacije ovlaštenih inženjera. U inženjerskoj se komori polažu stručni ispiti, ustanovljava se i vodi imenik ovlaštenih inženjera, donosi etički kodeks, utvrđuje cjenik usluga, omogućuje osiguranje članova od odgovornosti za štete koje mogu biti učinjene obavljanjem poslova, štite se interesi članova … Zvanje ovlašteni inženjer može se steći nakon završenoga sveučilišnoga obrazovanja, odgovarajuće prakse u struci i položenoga stručnoga ispita. Činjenica da je netko ovlašteni inženjer ne omogućuje mu automatski obavljanje gospodarske djelatnosti, već prethodno treba osnovati kao fizička osoba obrt ili ured, ili kao pravna osoba poduzeće, odnosno trgovačko društvo (Štern 2015).

Značenje strukovnih komora vidi Wilensky (1964) u određivanju pet faza nastanka neke djelatnosti, odnosno profesije: 1) ustanovljavanje stalnoga zanimanja (djelatnost se obavlja trajno i neprekidno), što potiče potrebu za 2) uspostavom obrazovnih institucija, zatim dolazi do 3) uspostave profesionalnih udruženja koja nastoje definirati temeljno područje djelovanja i uvjete za primanje u članstvo, nakon čega slijedi 4) dobivanje pravnoga priznanja i ovlasti licenciranja i na kraju 5) uspostava kodeksa etike te strukturâ za njegovu primjenu (npr. stegovna tijela).

Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT) samostalna je i neovisna strukovna organizacija koja obavlja povjerene joj javne ovlasti, čuva ugled, čast i prava svojih članova, skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom, te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. U HKIŠDT se udružuju inženjeri šumarstva i drvne tehnologije koji obavljaju stručne poslove iz područja šumarstva, lovstva i drvne tehnologije radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnoga interesa i zaštite interesa trećih osoba. Nadzor nad radom HKIŠDT obavlja nadležno ministarstvo Republike Hrvatske.

Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije na pola je puta do svoje punoljetnosti. Osnovana je temeljem Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije (NN 22/06), na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske, Hrvatskoga šumarskoga društva, Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga šumarskoga instituta i trgovačkoga društva »Hrvatske šume« d.o.o Zagreb. Iste, 2006. godine održane su prve (izborne) skupštine strukovnih razreda, na kojima su izabrani članovi u tijela Komore. Do kraja 2006. završene su sve aktivnosti vezane za osnutak HKIŠDT te je donesen Statut Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije (NN 136/06). Nezadovoljan brzinom ustrojavanja HKIŠDT, Pentek se (2006) osvrnuo na događanja vezana uz njezin osnutak te iznio prijedloge daljnjih hitnih i nužnih aktivnosti. Iduće 2007. i 2008. godine višestruko su obilježile život i buduće djelovanje HKIŠDT:

• Zapošljava se profesionalna tajnica HKIŠDT.
• Objavljuju se Izmjene i dopune Statuta HKIŠDT (NN 61/07).
• Ustrojava se Imenik ovlaštenih inženjera po strukovnim razredima, donose se pravilnici o: 1) pečatu, 2) iskaznici, 3) počasnim članovima, a članovima se Komore izdaju iskaznice i pečati.
• Izrađuje se Pravilnik o sadržaju i načinu polaganja stručnih ispita za ovlaštene inženjere šumarstva i drvne tehnologije (NN 74/07), imenuju se članovi ispitnih povjerenstava, započinje provođenje stručnih ispita te se usustavljuje Registar položenih stručnih ispita.
• Izrađuje se Pravilnik o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju licencija (odobrenja) za radove iz područja šumarstva, lovstva i drvne industrije, imenuju se članovi Povjerenstva za licenciranje šumarskih radova koje započinje raditi te se ustrojava Upisnik licenciranih osoba.
• Izrađuje se Pravilnik o stručnom usavršavanju članova HKIŠDT, imenuju se članovi Odbora za stručno usavršavanje, započinje održavanje predavanja u programu stručnoga usavršavanja, koja su za članove HKIŠDT besplatna, odnosno vođenje Evidencije stručnoga usavršavanja, čime su postavljeni temelji sustavnoga stručnoga usavršavanja operativnih šumarskih stručnjaka, koje je u prošlosti izostalo (Prka i dr. 2008).
• Osmišljava se vizualni indentitet i izrađuje mrežna stranica (www.hkisdt.hr).

Tijekom 2009. kupuje se i uređuje ured HKIŠDT (Prilaz Gjure Deželiċa 63). U idućim godinama održavanje stručnih ispita, predavanja u sklopu programa stručnoga usavršavanja, održavanje sjednica Povjerenstva za licenciranje, sastanci radnih skupina pri izradi prijedloga različitih zakonskih i podzakonskih akata iz područja šumarstva i drvne tehnologije, vođenje raznih upisnika, imenika te evidencija postaju svakodnevica u radu HKIŠDT. Mnogi pravilnici HKIŠDT doživljavaju izmjene i dopune, ali se donosi i Kodeks strukovne etike ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije (2009), Pravilnik o stegovnom postupku i stegovnoj odgovornosti (2011), odnosno Pravilnik o postupku izrade čekića i izdavanja popratnica (2015) uz obvezu vođenja Evidencije izdanih čekića i Evidencija izdanih popratnica. Velika je obveza HKIŠDT izrada Pravilnika o cijenama i standardu usluga, na kojem članovi radne skupine HKIŠDT već dulje vrijeme rade i koji je pred dovršetkom.

Od svoga je nastanka HKIŠDT suorganizator cijeloga niza znanstvenih i/ili stručnih savjetovanja, konferencija i događanja, daje potporu mnogim stručnim tiskovinama, a od 2013. godine suizdavač je časopisa »Croatian Journal of Forest Engineering« (ISSN 1845 – 5719).

Posebno valja istaknuti doprinos HKIŠDT pri izradi Programa ruralnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.–2020., odnosno izdavanju knjige »Vodič kroz EU fondove za šumarski sektor« (suautori: V. J. Primhak i D. Troha) koja daje pregled fondova EU-a koji su na raspolaganju šumarskomu sektoru u novom programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine.

2. Strukovne smjernice – Proffesional Guidelines

Smjernice (eng. guidelines) dokumenti su koji utvrđuju stručno prihvaćena načela i postupke, zasnovane na pravilima dobre struke, u pojedinom strukovnom području ili u vezi s rješavanjem nekoga stručnoga problema. Pravila su dobre struke (eng. best practice) skup znanstvenih i stručnih iskustava koja su se potvrdila u praksi i time postala općim dobrom svih onih koji se bave određenom strukovnom djelatnošću.

Smjernice nemaju zakonsku snagu, ali su usuglašeni stručni stavovi koji u strukovnom smislu imaju snagu propisa. Svojim sadržajem obuhvaćaju upute o prepoznavanju problema, utvrđivanju intenziteta i prioriteta problema i mogućnostima njegova rješavanja. Smjernice pridonose uvođenju standarda u njihovu primjenu te pružaju oslonac pri odabiru optimalnoga načina rješavanja problema. Može se reći da rad na osnovi smjernica podiže razinu kvalitete rada u pojedinoj struci. Svrha smjernica nije da diktiraju praksu, ili da budu tumačene kao obvezne i nepromjenjive, već da budu od koristi u praksi, sažete i lako čitljive.

Jesu li i zašto su šumarskoj struci potrebne strukovne smjernice? Potrebne su u slučajevima kada pri planiranju, izvođenju, odnosno nadzoru izvođenja šumarskih radova (pod)zakonski akti nisu dovoljno precizni ili kada nisu uopće odredili neki postupak, dokument i njegov sadržaj, pokazatelj ili parametar. Takvih primjera ima mnogo, npr.: 1) Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 17/15) ne određuje propisani način mjerenja drva (drvnih sortimenata), 2) u osnovama gospodarenja iskazuje se srednja udaljenost privlačenja drva, a Pravilnik o uređivanju šuma (NN 79/15) ovaj bitan utjecajni čimbenik privlačenja drva uopće ne poznaje … Čitanjem Pravilnika o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno (NN 16/15) te radnoga materijala prijedloga Pravilnika o cijenama i standardu usluga HKIŠDT uočava se potreba za izradom cijeloga niza strukovnih smjernica.

Na pitanje tko donosi strukovne smjernice nema jednostavnoga odgovora zato što ih može donijeti bilo koji strukovni subjekt. Međutim, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije kao institucija koja predstavlja šumarsku struku u Republici Hrvatskoj, s čvrstim zakonskim uporištem (NN 22/06) i Statutom određenim strukovnim zadacima ovlaštenih inženjera (NN 136/06, 61/07), svakako ima pravo i obvezu, ali i težinu za donošenje strukovnih smjernica kojima pokušava ujednačiti, ali i podići razinu kakvoću stručnih poslova koje obavljaju njezini članovi.

Tko inicira i kako nastaju strukovne smjernice Komore? Prijedlog s obrazloženjem potrebe za izradom i donošenjem strukovne smjernice Komore može predložiti jedan ili više ovlaštenih inženjera. On se dostavlja Stručnoj službi HKIŠDT. Vijeće Komore uz konzultaciju s članovima ostalih tijela Komore razmatra opravdanost izrade strukovne smjernice i imenuje ovlaštene inženjere prepoznate po svom dosadašnjem stručnom i(ili) znanstvenom radu vezanom uz problematiku predmetne smjernice u radnu skupinu. Valja istaknuti da se po završetku rada na pojedinoj smjernici te konsensusa svih članova radne skupine ona upućuje na javnu raspravu svim članovima Komore (ali i javni uvid), a oni imaju pravo i obvezu dati primjedbe, ali i prijedloge za unapređenje teksta smjernice. Saževši tijek nastanka strukovne smjernice, krilatica »Komora to smo svi mi – ovlašteni inženjeri šumarstva«, s pravom i mogućnošću strukovnoga djelovanja, ali i pravom da biramo, odnosno da budemo birani u tijela Komore, prestaje biti floskula. U navedenom kontekstu nemoguće je ne sjetiti se često postavljanoga pitanja pojedinih ovlaštenih inženjera »Što je Komora učinila za nas?«, na koje je jedan uvaženi kolega na četvrtoj (izbornoj) sjednici Razreda inženjera šumarstva odgovorio protupitanjem »Što smo mi učinili za Komoru?«.

Cilj ovoga rada nije dati osvrt na prvu strukovnu smjernicu HKIŠDT »Smjernica za izradu Elaborata radilišta za radove u šumarstvu« (koja je dana u prilogu ovoga rada) zato što bi to bilo nekorektno s obzirom na to da su autori članka bili članovi Radne skupine za izradu te smjernice. Namjera je autorâ podijeliti stečena iskustva, koja bi bila putokaz ovlaštenim inženjerima šumarstva uključenim u radne skupine pri donošenju budućih strukovnih smjernica HKIŠDT, odnosno odgovoriti na pitanje »Kakve trebaju biti strukovne smjernice?«. Odgovori na to pitanje samo su na prvi pogled jednostavni jer strukovne smjernice trebaju:

• Sadržavati svrhu i namjenu smjernice te odredbu na što se ona odnosi (postupak, dokument i njegov sadržaj, pokazatelj ili parametar)
• Imati uporište u šumarskoj (pod)zakonskoj regulativi, ali i biti usuglašene sa svom ostalom »nešumarskom« (pod)zakonskom regulativom Republike Hrvatske
• Zasnivati se na pravilima dobre struke te podizati razinu kakvoće šumarskih radova ili usluga
• Sadržavati pojmovnik stručnih termina u slučaju njihove neodređenosti u postojećoj šumarskoj (pod)zakonskoj regulativi
• Biti neovisne o: 1) vlasništvu/posjedništvu nad šumom, 2) licenciranom izvoditelju šumskih radova i 3) naručitelju posla te samim time široko primjenjive za sve ovlaštene inženjere
• Nedvosmislene, sažete i kratke, primjenjive te podložne promjenama
• Upozoravati na trenutačne nedostatke (slabosti) koje ne treba skrivati, nego ih treba istaknuti da bi se rješavali (pri izradi prve smjernice HKIŠDT radna se skupina suočila s problemom nepostojanja javno dostupnih šumarskih alata: a) sortimentnih tablica, b) normativa za procjenu proizvodnosti sječe i izradbe te privlačenja drva i c) kalkulacija troškova strojnoga rada).

3. Umjesto zaključka – Instead of Conclusion

Strukovne su smjernice alat koji treba poslužiti ovlaštenim inženjerima u otklanjanju mogućih nejasnoća i nedoumica u obavljanju stručnih poslova, neovisno o trenutačnoj tvrtki zaposlenja i o naručitelju posla.

Iznesene su ideje i stavovi putokaz ovlaštenim inženjerima šumarstva koji će se u budućnosti na bilo koji način uključiti (kao predlagatelji, članovi radnih skupina ili davatelji primjedaba tijekom javnih rasprava) u postupak donošenja idućih strukovnih smjernica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.

4. Literatura – References

HKIŠDT, 2007: Pravilnik o obliku, sadržaju, načinu izdavanja, uporabi i vra

anju pečata, ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije, 1–5.

HKIŠDT, 2007: Pravilnik o iskaznici ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije, 1–4.

HKIŠDT, 2007: Pravilnik o počasnim članovima Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, 1–2.

HKIŠDT, 2007: Pravilnik o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju licencija (odobrenja) za radove iz područja šumarstva, lovstva i drvne industrije, 1–7.

HKIŠDT, 2007: Pravilnik o stručnom usavršavanju članova Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, 1–12.

HKIŠDT, 2009: Kodeks strukovne etike ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije, 1–8.

HKIŠDT, 2011: Pravilnik o stegovnom postupku i stegovnoj odgovornosti, 1–16.

HKIŠDT, 2015: Pravilnik o postupku izrade čekića i izdavanja popratnica, 1–4.

HKIŠDT, 2015: Pravilnik o cijenama i standardu usluga Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije – Radni materijal, 1–34.

Pentek, T., 2006: Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije – što je do sada napravljeno, je li se moglo više i kako dalje. Nova meh. šumar. 27: 69–71.

Pravilnik o sadržaju i načinu polaganja stručnih ispita za ovlaštene inženjere šumarstva i drvne tehnologije (NN 74/07, 15/15).

Pravilnik o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno (NN 16/15).

Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 17/15).

Pravilnik o uređivanju šuma (NN 79/15).

Prka, M., I. Anić, Ž. Šikić, S. Zec, 2008: Stručni ispiti Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije – dosadašnji tijek i prijedlog mogućih promjena. Nova meh. šumar. 29: 73–78.

Statut Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije (NN 136/06, 61/07).

Štern, I., 2015: Inženjerske komore u Republici Hrvatskoj. Kem. ind. 64(3–4): 202–204.

Wilensky, H. L., 1964: The Professionalization of Everyone? American Journal of Sociology 70(2): 137–158.

Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14).

Zakon o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije (NN 22/06).

Abstract

Croatian Chamber of Forestry and Wood Technology Engineers Issued Their First Professional Guidelines

On the occasion of the adoption of the first professional guidelines of the Croatian Chamber of Forestry and Wood Technology Engineers named »Guidelines for the Preparation of Forestry Workplace Elaboration Document«, this paper deals with a whole range of issues: 1) Why are professional guidelines necessary?, 2) Who is competent to define professional guidelines?, 3) Who initiates the process and how are guidelines for professional chambers created?, as well as 4) How should professional guidelines look like?

Ideas and attitudes presented are indicators for chartered forestry engineers, who will participate in any way (as submitters, members of working groups or participants in public discussions) in the adoption of further guidelines of the Croatian Chamber of Forestry and Wood Technology Engineers.

Keywords: professional chamber, guidelines

Adresa autorâ – Authors̍ addresses:

Prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky

e-pošta: porsinsky@sumfak.hr

Zavod za šumarske tehnike i tehnologije

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Svetošimunska 25

HR–10 000 Zagreb

Silvija Zec, dipl. ing. šum.

e-pošta: silvija.zec@hkisdt.hr

Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije

Prilaz Gjure Deželiċa 63

HR–10 000 Zagreb

Primljeno (Received): 03. 06. 2015.

Prihvaćeno (Accepted): 01. 12. 2015.

Stručni rad – Proffesional Paper

HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE

Na temelju članka 50. Zakona o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14), članka 1. Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije (NN 22/06) te članaka 3. i 4. Pravilnika o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno (NN 16/15) Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije donosi

Smjernicu za izradu Elaborata radilišta za radove u šumarstvu

1. Opće odredbe

Ovom se Smjernicom određuje svrha i sadržaj Elaborata radilišta za radove u šumarstvu (u daljem tekstu: Elaborat).

Svrha je Elaborata planiranje izvođenja šumskih radova na operativnoj razini radi njihova izvođenja na djelotvoran, siguran i okolišno prihvatljiv način.

Radovi u šumarstvu prema ovoj Smjernici jesu: pridobivanje drva te uzgajanje šuma.

Sadržaj Elaborata određen ovom Smjernicom njegov je minimalni obvezni sadržaj.

Elaborat izrađuje i ovjerava ovlašteni inženjer šumarstva sukladno odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno.

U ovoj Smjernici rabe se nazivi sa sljedećim značenjem:

Šumsko radilište je prostorno i vremenski zaokružena površina šume u gospodarskoj jedinici s određenim početkom i završetkom izvođenja radova. Šumsko se radilište može sastojati od jednoga ili više odjela/odsjeka, odnosno katastarskih čestica na uređenim¹ i neuređenim² površinama šuma na kojima se provodi isti postupak (zahvat) gospodarenja šumom i odgovarajući tehnološki proces.

Izvoditelj šumarskih radova je fizička ili pravna osoba koja je registrirana za izvođenje šumarskih radova te je u postupku licenciranja Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije potvrđena kao kvalificirana i poslovno sposobna za njihovo izvođenje.

Šumoposjednik je pravna ili fizička osoba – vlasnik i/ili posjednik šume, osim Republike Hrvatske i društva »Hrvatske šume« d.o.o., tijela državne uprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, koje gospodare šumama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Radovi na pridobivanju drva su sječa i izradba te privlačenje drva.

Radovi na uzgajanju šuma obuhvaćaju radove na biološkoj obnovi šuma sukladno odredbama Zakona o šumama.

Sredstva za rad i radna oprema su strojevi i uređaji te alati koji se rabe pri izvođenju radova u šumarstvu.

2. Sadržaj Elaborata

A) Elaborat kojim se planira izvođenje radova na pridobivanju drva sadrži: 1) opće podatke o šumskom radilištu, 2) strukturu doznačenoga drva, 3) odabir sustava pridobivanja drva i iskaz čimbenika proizvodnosti, 4) prijavu i plan uređenja šumskoga radilišta, 5) kontrolnu listu za procjenu utjecaja na okoliš³.

B) Elaborat kojim se planira izvođenje radova uzgajanja šuma sadrži: 1) opće podatke o šumskom radilištu, 2) vrstu i opis šumskouzgojnih radova, 3) kontrolnu listu za procjenu utjecaja na okoliš³.

3. Opći podaci o šumskom radilištu (A1, B1)

Prostorna određenost šumskoga radilišta iskazuje se obuhvaćenim odjelima/odsjecima pojedine gospodarske jedinice, odnosno katastarskim česticama (ili njihovim dijelovima) katastarske općine na neuređenim površinama šuma. Ovisno o vlasništvu i/ili posjedništvu nad šumom te organiziranosti gospodarenja šumama, potrebno je iskazati i pripadnost šumskoga radilišta: 1) ustrojbenim jedinicama trgovačkoga društva »Hrvatske šume« d.o.o Zagreb, 2) tijelima državne uprave i pravnim osobama čiji je osnivač Republika Hrvatska, a koje gospodare šumama u vlasništvu Republike Hrvatske te 3) šumoposjednicima.

Za uređene šumske površine podatke o šumskom radilištu čine obrasci O2 ili O3 iz osnova ili programa gospodarenja svakoga pojedinoga odjela/odsjeka obuhvaćenoga šumskim radilištem.

Za neuređene šumske površine podaci o šumskom radilištu propisani su Pravilnikom o Upisniku šumoposjednika (NN 137/14), odnosno Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za odobrenje opsega nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika (NN 135/14).

Neovisno o uređenosti šumskih površina, sastavnica Elaborata je karta šumskoga radilišta⁴, izrađena u GIS-u, s ucrtanim: 1) granicama obuhvaćenih odjela/odsjeka (katastarskih čestica), 2) primarnom (šumske i javne ceste) i sekundarnom (traktorski putovi i vlake) prometnom infrastrukturom, 3) sjekačkim linijama te 4) položajem pomoćnih stovarišta, 5) površinama planiranih uzgojnih zahvata. Izrađuje se na podlogama sa slojničkim prikazom (TK 1 : 25 000 ili HOK 1 : 5000).

4. Struktura doznačenoga drva (A2)

Ova se sastavnica Elaborata radilišta odnosi na šumska radilišta na kojima se pridobiva drvo, i to posebno za svaki odjel/odsjek, odnosno katastarske čestice obuhvaćene šumskim radilištem. Struktura doznačenoga drva iskazuje se s obzirom na raspodjelu broja dozna

enih stabala i njihova obujma⁵ po debljinskim stupnjevima i vrstama drva, sukladno odredbama Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 17/15). Izborno, struktura doznačenoga drva može se iskazati i kao raspodjela doznačenoga obujma drva po planiranim razredima kakvoće⁶ prema odgovarajućoj razredbi (normi) za svaku vrstu drva. Iz obračuna knjižice doznake izlaze ulazni parametri normativa proizvodnosti pridobivanja drva: 1) srednje kubno stablo (m³), 2) sječna gustoća (m³/ha) te 3) broj doznačenih stabala po hektaru.

5. Odabir sustava pridobivanja drva i iskaz čimbenika proizvodnosti (A3)

Odabir sustava pridobivanja drva⁷, koji će se koristiti pri sječi i izradbi te privlačenju drva na šumskom radilištu, ovisi o:

• prometnosti terena⁸ s obzirom na prisutnost terenskih čimbenika
• kretnosti šumskih vozila⁹ za sječu i izradbu te privlačenje drva
• strukturi doznačenoga drva (dimenzije stabala, sječna gustoća) i veličini sječina
• metodi izradbe drva¹⁰ s obzirom na: 1) strukturu doznačenoga drva, 2) njezinom pogodnošću sredstvu za privlačenje drva, 3) mogućnosti oštećenja nedoznačenih stabala i pomlatka
• razini primarne otvorenosti šuma, koja svoj utjecaj iskazuje preko srednje udaljenosti privlačenja drva¹¹
• obliku i gustoći postojeće mreže sekundarnih šumskih prometnica¹²
• mogućnosti smještaja pomoćnih stovarišta¹³ uz rub šumske ili javne ceste¹⁴
• mogućnosti oštećenja/onečišćenja staništa (tlo, voda) i sastojine (dubeća stabla, pomladak)
• pogodnosti pridobivanja drva u skupnom radu.

Standardni sustavi pridobivanja obloga drva (i njihove značajke) u hrvatskom šumarstvu sažeto su prikazani na slici 1. U slučaju proizvodnje drvnoga iverja oni se nadopunjuju iveračem.

Za odabrani sustav pridobivanja drva treba dati kratak opis te iskazati ulazne parametre potrebne za izračun proizvodnosti sječe i izradbe te privlačenja drva, temeljem kojih se izračunavaju i iskazuju normativi proizvodnosti.

U slučaju nedostatne gustoće traktorskih vlaka na prometnim terenima potrebno je dodatno obilježiti tu vrstu sekundarnih šumskih prometnica.

a) Čimbenici proizvodnosti sječe i izradbe drva

• srednje kubno stablo (m³)¹⁵
• sječna gustoća (m³/ha)¹⁵
• broj doznačenih stabala po hektaru¹⁵
• metoda izradbe drva¹⁰ s naznakom načina izradbe prostornoga drva¹⁶
• prohodnost terena¹⁷
• krošnjatost stabala¹⁸

b) Čimbenici proizvodnosti privlačenja drva

• prometnost terena¹⁹
• nosivost podloge²⁰
• srednja udaljenost privlačenja drva²¹
• srednja udaljenost skupljanja drva vitlom²²
• prosječni nagib sekundarnih šumskih prometnica sa smjerom privlačenja drva²³
• vrsta i kategorija sredstva za privlačenje drva²⁴
• metoda izradbe drva¹⁰

Slika 1. Standardni sustavi pridobivanja drva u hrvatskom šumarstvu

6. Vrsta i opis šumskouzgojnih radova (B2)

Planiranje izvođenja šumskouzgojnih radova u pojedinom odjelu/odsjeku/katastarskoj čestici (ili više njih grupiranih u šumsko radilište) mora biti usklađeno sa: 1) smjernicama gospodarenja propisanih osnovom ili programom gospodarenja (obrasci O2 ili O3), 2) dosadašnjim provedenim šumskouzgojnim radovima i zaštitom šuma (obrasci O2 ili O3) te 3) trenutačnim stanjem na terenu (posebno radovi izvan propisa šumskogospodarskoga plana ili iznad njih).

U sklopu obilaska terena potrebno je odrediti obuhvat (jedna ili više površina) uzgojnih zahvata na planiranoj površini (odjel/odsjek/katastarska čestica) koja se ucrtava u kartu radilišta.

Opisom sadašnjega stanja treba vjerno dati sliku radilišta, a posebno navesti sve detalje koji upućuju na potrebu i način rada, odnosno tehnologiju koja se predlaže.

Tehnologije treba opisati sa svim tehničkim detaljima materijala, alata, strojeva i priključaka, načina izvođenja i svega drugoga što može pomoći za prosudbu potrebnih normativa materijala i rada. Također je potrebno navesti i vrijeme početka te planiranoga završetka radova vodeći računa o tehnološkom vremenu izvođenja radova, posebno ako se tijekom vegetacijskoga razdoblja izvodi više uzgojnih zahvata u određenom slijedu.

Popis vrsta i tehnologija šumskouzgojnih radova s pripadajućim normativima prilog je Pravilniku o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama (NN 22/15) te se može koristiti pri izradi elaborata uzgojnih radova, osim kod šumskouzgojnih radova za šume primorskoga krša i visokoga krša s naglašenim općekorisnim funkcijama.

7. Prijava i plan uređenja šumskoga radilišta (A4)

Šumska radilišta na kojima radovi na pridobivanju drva traju dulje od pet dana obvezno se moraju prijaviti tijelu nadležnomu za poslove inspekcije rada, i to najkasnije jedan dan prije početka izvođenja radova (članci 74. i 75. Zakona o zaštiti na radu – NN 71/14, 118/14, 154/14) na za to propisanim obrascima OB-ZR-III ili OB-ZR-IV, koji su dostupni na mrežnim stranicama Inspektorata rada Ministarstva rada i mirovinskoga sustava (http://www.mrms.hr). Obrazac OB-ZR-III ispunjava šumoposjednik ili ustrojbena jedinica sastavnica (šumarija) trgovačkoga društva »Hrvatske šume« d.o.o Zagreb, odnosno tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, a koje gospodare šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, ako radove izvode dva ili više izvoditelja šumarskih radova, a obrazac OB-ZR-IV popunjava izvoditelj šumarskih radova ako sam obavlja radove.

Obvezu izrade Plana uređenja šumskoga radilišta propisuju članci 74. i 75. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) i Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu (NN 10/86), a njegov sadržaj određuje Pravilnik o sadržaju plana uređenja privremenih i zajedničkih privremenih radilišta (NN 45/84).

Osnovne su sastavnice Plana uređenja šumskoga radilišta:

• naziv šumskoga radilišta
• vrijeme trajanja radova (početak i planirani završetak)
• karta šumskoga radilišta s ucrtanim: 1) granicama obuhvaćenih odjela/odsjeka (katastarskih čestica), 2) sjekačkim linijama, 3) primarnom i sekundarnom prometnom infrastrukturom te 3) položajem pomoćnih stovarišta, 4) mjestima uskladištenja ostaloga materijala
• način obilježavanja²⁵, odnosno osiguranja opasnih mjesta i ugroženih prostora na radilištu (opasne zone)²⁶
• određivanje mjesta rada²⁷ na kojima postoji povećana opasnost za život i zdravlje radnika²⁸, te vrste i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava²⁹
• popis strojeva i uređaja s povećanim opasnostima pri radu³⁰
• način uređenja i održavanja prometnica³¹
• određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenja materijala³²
• način osiguranja smještaja, prehrane i prijevoza radnika na radilište i s radilišta³³
• način organiziranja pružanja prve i medicinske pomoći³⁴
• popis isprava, evidencija i uputa iz područja zaštite na radu³⁵ koje se moraju čuvati na radilištu³⁶, a koje obuhvaćaju: 1) procjenu rizika za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju³⁷, 2) upute za rad na siguran način, 3) pisani dokaz da radnik udovoljava uvjetima za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada³⁸, 4) pisani dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran način³⁹, 4) zapisnik o ispitivanju stroja ili uređaja s povećanom opasnošću.

8. Kontrolna lista za procjenu utjecaja na okoliš (A5, B3)

Planiranje izvođenja šumskih radova prema ovoj Smjernici ne zahtijeva izradu »Procjene utjecaja zahvata na okoliš« ili »Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš«⁴⁰, već je izrada »Kontrolne liste za procjenu utjecaja na okoliš kod šumarskih radova«⁴¹ postala obvezna pri planiranju izvođenja šumskih radova u šumama kojima gospodare nositelji certifikata FSC ⁴². Ta je procjena utjecaja na okoliš primjer dobre prakse, odnosno zahtjev za izvođenjem šumskih radova na okolišno prihvatljiv način, koja je svojim sadržajem i opsegom prilagođena operativnoj uporabi u šumarstvu.

Potreba za takvim dokumentom pri planiranju neposrednoga izvođenja šumskih radova, s preporukom primjene u šumama cijeloga šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske, koji u sebi sadržava procjenu mogućnosti ugrožavanja, odnosno predložene mjere zaštite: 1) vode, 2) tla, 3) šume, 4) procjenu mogućega onečišćenja, 5) flore i faune te 6) socijalnih aspekata – izlazi iz načelnosti i općenitosti mjera:

• koje se odnose na zaštitu, odnosno očuvanje pojedine vrste, staništa ili kategorije objekta zaštite prirode, sadržanih u »Uvjetima zaštite prirode«⁴³ koje je izdala Uprava za zaštitu prirode ministarstva nadležnoga za zaštitu prirode i okoliša, a koji su obvezna sastavnica svake osnove ili programa gospodarenja šumama pojedinih gospodarskih jedinica
• te iz odredaba Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 17/15), sadržanih pod točkom IV. Šumski red (članci 25–31).

Procjena utjecaja na okoliš (popunjavanje kontrolne liste) provodi se tijekom doznake stabala, pri čemu se uočava moguće ugrožavanje okoliša pri izvođenju šumskih radova te se određuju mjere zaštite za otklanjanje mogućih negativnih utjecaja, koje su u skladu s »Uvjetima zaštite prirode« osnove ili programa gospodarenja šumama gospodarske jedinice kojoj pripada šumsko radillište. Tijekom i po završetku izvođenja šumskih radova obvezno se provodi nadzor pridržavanja propisanih mjera.

9. Završne napomene

Smjernica za izradu Elaborata radilišta za radove u šumarstvu u svom obveznom minimalnom sadržaju nije obuhvatila:

1. strukturu doznačenoga obujma drva po planiranim razredima kakvoće prema odgovarajućoj klasifikaciji (plan sječa) iz razloga što ne postoje odgovarajuće javno dostupne sortimentne tablice
2. izračun proizvodnosti i jediničnih troškova rada odabranoga sustava pridobivanja drva iz razloga što ne postoje javno dostupni: 1) normativi za procjenu proizvodnosti sječe i izradbe te privlačenja drva te 2) kalkulacije troškova strojnoga rada.

Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije pratit će promjene u zakonskoj i podzakonskoj regulativi Republike Hrvatske te će ovu Smjernicu osvježavati i nadopunjavati.

Prijedlog ove Smjernice izradila je radna skupina koju je imenovala Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Radna skupina zahvaljuje mnogim kolegama na korisnim savjetima tijekom izrade prijedloga ove Smjernice.

1^ Uređene šume su šume za koje postoji važeći plan gospodarenja.

2^ Neuređene šume su šume za koje nije donesen plan gospodarenja.

3^ Obvezna, samo pri izvođenju radova u certificiranim šumama.

4^ Izradu karte radilišta, s nevedenim sadržajima, propisuje Pravilnik o sadržaju plana uređenja privremenih i zajedničkih privremenih radilišta (NN 45/84) i Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu (NN 10/86).

5^ Primjenom jednoulaznih tablica (tarifa), pomoću kojih je obračunata drvna zaliha, u osnovi (programu) gospodarenja šumama.

6^ Primjenom sortimentnih tablica ili metodom procjene stabla u dubećem stanju.

7^ Sustav pridobivanja drva određen je postupcima, metodom izradbe drva te sredstvima za rad i radnom opremom koja se upotrebljava pri sječi i izradbi te privlačenju drva na šumskom radilištu. Izbor sredstva za privlačenje drva (skider s vitlom, forvarder, nadograđeni poljoprivredni traktor, traktorska ekipaža, žičara) u svjetlu djelovanja terenskih čimbenika (reljefnih područja) te razine primarne i sekundarne otvorenosti šuma, najvažnija je odrednica cijeloga sustava pridobivanja drva.

8^ Prometnost je terena svojstvo terena da omogući prolazak (kretanje) vozila, pri čemu dolazi do izražaja utjecaj terenskih čimbenika (nagib terena, površinske prepreke i nosivost podloge) na kretnost vozila.

9^ Kretnost je šumskih vozila sposobnost prolaska vozila s jednoga na drugo mjesto u prostoru šumskoga radilišta uz zadržavanje mogućnosti izvršavanja svoje primarne zadaće (sječe i izradbe te privlačenja drva).

10^ Metode izradbe drva određene su oblikom drva koje se doprema na pomoćno stovarište (sortimentna, poludeblovna, deblovna, stablovna) te određuju mjesto potpune ili djelomične izradbe (dorade) drva. One značajno utječu na izbor sredstva za privlačenje drva i razinu oštećivanja staništa i sastojine.

11^ Srednja je udaljenost privlačenja drva prosječna udaljenost na kojoj se drvo privlači u pojedinom odjelu/odsjeku. Pravilnik o uređivanju šuma (NN 79/15) izrijekom ne spominje ovaj parametar.

12^ Sekundarne šumske prometnice čine traktorske vlake i traktorski putovi. Traktorske su vlake negrađene sekundarne šumske prometnice, prosječene i/ili obilježene površine za šumska vozila prometnoga terena, uzdužna nagiba < 20(25) %, čija se namjena očituje u ograničenju privlačenja drva po njihovoj površini radi smanjenja gaženja šumskoga tla. Traktorski su putovi građene sekundarne šumske prometnice (samo donji ustroj), uzdužna nagiba < 20(25) %, na terenima neprometnim za šumska vozila, čija se namjena očituje u osiguranju kretnosti šumskih vozila pri privlačenju drva. Oblik je mreže sekundarnih šumskih prometnica presudan za mogućnost prihvata drva određenoga sredstva za privlačenje (npr. duljina vučnoga uža vitla skidera, nadograđenoga poljoprivrednoga traktora, traktorske ekipaže, žičare ili doseg hidraulične dizalice forvardera).

13^ Pomoćna su stovarišta prirodne ili posebno uređene pogodne površine uz sastavnice primarne šumske transportne infrastrukture, predstavljaju točku promjene sredstva za transport drva zbog završetka privlačenja te početka daljinskoga transporta drva, a osnovna im je namjena skladištenje drva. Primjenom stablovne, (polu)deblovne metode izradbe drva pred pomoćna stovarišta postavljaju se veći zahtjevi glede površine i unutarnje organizacije kretanja izvršitelja, strojeva i drva, jer ona postaju mjesto potpune ili djelomične izradbe drva.

14^ U slučaju planiranja privlačenja drva na pomoćno stovarište koje se nalazi na cestovnom zemljištu i zaštitnom pojasu javnih cesta (sve kategorije osim autocesta), pri čemu će kamion ili kamionski skup utovarivati drvo s jednoga prometnoga traka javne ceste, licencirani izvoditelj šumarskih radova, sukladno odredbama članka 62. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 64/15) i članka 11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15), dužan je izraditi Elaborat privremene regulacije prometa (Pravilnik o sadržaju, namjeni i razini razrade prometnog elaborata za ceste – NN 140/13) koji mu odobrava pravna osoba koja upravlja određenom javnom cestom. Popis svih kategoriziranih javnih cesta u Republici Hrvatskoj, koje su razvrstane u četiri skupine (autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste), dan je u Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/15).

15^ Parametri koji izlaze iz obračuna knjižice doznake.

16^ Višemetarsko, metarsko, sječenica, energijsko drvo – neokresane ovršine, šumski ostatak (drvo < 7 cm promjera s korom).

17^ Prohodnost se terena za kretanje radnika sjekača raščlanjuje u tri razreda: 1) lako prohodan teren – nagiba < 25 % bez većih površinskih prepreka i podrasta, 2) srednje prohodan teren – nagiba od 25 do 50 % ili teren s manjim površinskim preprekama ili podrastom te 3) teško prohodan teren – nagiba > 50 % ili s velikim površinkim preprekama ili izraženim podrastom.

18^ Krošnjatost se stabala raščlanjuje u tri razreda: 1) stabla kratke krošnje – krošnja do 1/3 visine stabla, male gustoće, pretežno tankih grana, 2) stabla osrednje krošnje – krošnja od 1/3 do 2/3 visine stabla, normalne gustoće osrednje debelih grana, 3) stabla jake krošnje – krošnja veća od 2/3 visine stabla, velike gustoće sa značajnim brojem debelih grana.

19^ Prometnost se terena za šumska vozila raščlanjuje u dva razreda: 1) prometan teren za šumska vozila – nagiba < 25 % bez većih površinskih prepreka, koji se sekundarno otvara traktorskim vlakama, 2) neprometan teren za šumska vozila – nagiba > 25 % s većim površinskim preprekama, koji se sekundarno otvara građenim trakorskim putovima.

20^ Nosivost se podloge (šumskoga tla) raščlanjuje u dva razreda: 1) dobra nosivost tla – osrednje čvrsto do čvrsto tlo, koje ne predstavlja problem vozilu pri kretanju, niti uzrokuje redukciju tereta, 2) tlo ograničene nosivosti – meko i vrlo meko tlo, čovjekov je hod otežan, prisutne su pojave klizanja kotača, redukcije tereta te dubokih kolotraga.

21^ Srednja udaljenost privlačenja drva, kao utjecajni parametar proizvodnosti, odnosi se na srednju stvarnu udaljenost privlačenja, koju se ne smije poistovjećivati sa srednjom teorijskom ili srednjom geometrijskom udaljenošću privlačenja drva. Srednja stvarna udaljenost privlačenja drva zasnovana je na prostornom rasporedu mreže sekundarnih šumskih prometnica (ili žičnih linija), koja razumijeva da je drvo jednakomjerno posječeno po površini sječine, odnosno skupljeno uzduž sekundarnih šumskih prometnica. Za utvrđivanje srednje stvarne udaljenosti privlačenja može se koristiti više metoda (odabranu treba navesti u Elaboratu radilišta): A) Srednju stvarnu udaljenost privlačenja računamo tako da najprije izračunamo srednju udaljenost privlačenja po pojedinoj sekundarnoj prometnici (npr. za glavne vlake sredina polovine duljine glavne vlake, a za sporedne vlake zbroj polovine duljine sporedne vlake i cijele pripadajuće duljine glavne vlake do skretanja na sporednu). Nakon toga izračunamo srednju udaljenost privlačenja kao ponderirani prosjek pojedinačnih srednjih udaljenosti privlačenja. B) Utvrđivanje srednje stvarne udaljenosti na osnovi digitalnoga registra sekundarnih šumskih prometnica primjenom GIS-a (npr. funkcija »Putne udaljenosti« /Path Distance/ iz modula Spatial Analyst računalne aplikacije ESRI ArcGIS). C) Utvrđivanje srednje stvarne udaljenosti privlačenja drva kao umnoška srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva (npr. funkcija »Euklidske udaljenosti« /Euclidean Distance/ iz modula Spatial Analyst računalne aplikacije ESRI ArcGIS) i faktora privlačenja drva (izvori iz literature).

22^ Srednja udaljenost skupljanja drva vitlom iskazuje se kao parametar proizvodnosti pri privlačenju drva skiderom s vitlom. Ovaj parametar proizvodnosti u teoriji iznosi jednu četvrtinu srednjega razmaka između sekundarnih šumskih prometnica, a na nagnutom terenu treba ju utvrditi uvažavajući stvarnu (ne horizontalnu) udaljenost između sekundarnih šumskih prometnica.

23^ Duljinom ponderirani nagib sekundarnih šumskih prometnica, iskazan u postotku nagiba, gdje predznak (+ ili –) iskazuje smjer privlačenja drva (kretanje opterećenoga traktora).

24^ Skideri se raščlanjuju po masi i snazi motora na: 1) lake (< 5 t, < 50 kW), 2) srednje teške (5 – 7,5 t, 50 – 80 kW) te 3) teške skidere (> 7,5 t, > 80 kW). Forvarderi se raščlanjuju prema nosivosti na: 1) srednje teške (10 – 14 t) i 2) teške (>14 t); u hrvatskom šumarstvu nisu u primjeni laki forvarderi nosivosti < 10 t zbog korištenja traktorskih ekipaža. Žičare se raščlanjuju s obzirom na njihovu nosivost (nosivo uže i kolica) na: 1) lake (<1,5 t), 2) srednje teške (1,5 – 2,5 t), 3) teške (>2,5 t).

25^ Članak 53. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) i Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 91/15, 102/15) propisuju postavljanje ploče sa sigurnosnim znakovima na radilište.

26^ Sukladno odredbama Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu (NN 10/86).

27^ Mjesto rada svako je mjesto kojim se izvoditelji šumskih radova i osobe koje u njegovo ime rade koriste tijekom rada zbog poslova koje obavljaju i kojim se moraju koristiti za pristup izvođenju radova te svaki prostor koji je pod izravnim ili neizravnom nadzorom izvoditelja radova.

28^ Posebne opasnosti pri radu određuje Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84). Dodatne zahtjeve zaštite radnika od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost koji se mogu javiti pri izvođenju radova u šumarstvu uređuju: 1) Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu (NN 10/86), 2) Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/08), 3) Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/05), 4) Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86), 5) Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08), 6) Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu (NN 155/08), 7) Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (NN 155/08), 8) Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu (NN 91/15), 9) Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09, 75/13). Vrstu i razinu opasnosti/štetnosti/napora pri radu određuje Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14), gdje se rizik procjenjuje na osnovi matrice procjene rizika (vjerojatnost – posljedica).

29^ Sukladno »Procjeni rizika« i odredbama Pravilnika o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN 39/06).

30^ Strojevi i uređaji s posebnim opasnostima pri radu određeni su Pravilnikom o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (NN 47/02) za koje poslodavac mora ishoditi »Uvjerenje o ispitivanju stroja ili uređaja s povećanom opasnošću«, koje izdaje ovlaštena ustanova koja ispunjava uvjete Pravilnika o ispitivanju radnoga okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (NN 114/02, 131/02, 126/03) i Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (NN 112/14, 84/15). Strojevi koji se rabe u pridobivanju drva i uzgajanju šuma trebaju zadovoljavati uvjete koje propisuje: 1) Pravilnik o utvrđivanju sukladnosti traktora za poljoprivredu i šumarstvo (NN 80/13, 1/16) te 2) Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN 28/11).

31^ Sukladno smjernicama/odredbama već definiranim u podrubnicama (fusnotama) 13 i 14.

32^ Pomoćna stovarišta, kao mjesta (prostor) skladištenja privučenoga drva, uređuju odredbe Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu (NN 10/86), dok mjesta skladištenja sredstva u biljnoj zaštiti uređuju Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (NN 80/2013) i Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014).

33^ Sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju smještaja, prehrane i prijevoza radnika koji obavljaju poslove na privremenim radilištima izvan sjedišta organizacije odnosno poslodavca (NN 07/87).

34^ Sukladno odredbama članka 56. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) te Pravilnika o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN 56/83).

35^ Sukladno odredbama članaka 56. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) te Pravilnika o evidenciji, ispravama, izvještajima i o knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (NN 52/84).

36^ Članak 62. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) navodi da se procjena rizika, dokazi i zapisnici ne moraju nalaziti na radilištu na kojemu rad ukupno traje kraće od 30 dana, ali moraju biti dostupni u roku koji odredi nadležni inspektor.

37^ Izrađenu prema Pravilniku o izradi procjene rizika (NN 112/14).

38^ Sukladno odredbama Pravilnika o utvrđivanju opće i posebne zdravstvene sposobnosti radnika i sposobnosti radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (NN 3/84, 55/85) i Pravilnika o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnoga i redovnoga utvrđivanja zdravstvene sposobnosti (NN 70/10).

39^ Sukladno članku 27. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) te odredbama Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnoga ispita (NN 112/14).

40^ Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14).

41^ Obazac i uputa za ispunjavanje dostupni su na mrežnim stranicama poduzeća »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb (www.hrsume.hr)

42^ FSC, kriterij 6 – Utjecaj na okoliš – Gospodarenje šumama mora očuvati biološku raznolikost i s njom povezane vrijednosti, vodne resurse, tla, jedinstvene i osjetljive ekosustave i krajolike, te time održati ekološke funkcije i integritet šume.

43^ »Uvjeti zaštite prirode« obuhvaćaju odredbe cijeloga niza (pod)zakonskih akata Republike Hrvatske: 1) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13), 2) Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08), 3) Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/2013, 105/15), 4) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14), 5) Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14), 6) Pravilnik o prijelazima za divlje životinje (NN 5/07), 7) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13), 8) Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14), 9) Pravilnik o zaštiti vodozemaca – Amphibia (NN 80/99), 10) Pravilnik o zaštiti kopnenih puževa – Gastropoda terrestria (NN 29/99), 11) Pravilnik o zaštiti gljiva – Fungi (NN 34/02), 12) Odluka o zavičajnim divljim vrstama čije je uzimanje iz prirode i održivo korištenje dopušteno (NN 17/15), 13) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15), 14) Uredba o načinu utvrđivanja šteta u okolišu (NN 139/08), 15) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14).