Osutost krošanja stabala jedan je od indikatora vitalnosti šumskoga drveća. Cilj je istraživanja bio analizirati osutost krošanja stabala obične jele i obične smreka s bioindikacijske plohe u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Iz Upisnika Razine 1 Nacionalnoga programa motrenja oštećenosti šumskih ekosustava prikupljeni su podaci o osutosti krošanja stabala obične jele i obične smreke s bioindikacijske plohe u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Vrijednosti samokalibriranoga Palmerova indeksa oštrine suhoće (scPDSI) prikupljene su s mrežne aplikacije KNMI Climate Explorer. S obzirom na osutost krošanja i mortalitet stabala obična jela i obična smreka dobre su vitalnosti na bioindikacijskoj plohi. Suša je utjecala na značajnu osutost krošanja stabala obične smreke, dok kod obične jele to nije bio slučaj. Potrebno je nastaviti promatranje vitalnosti šumskoga drveća te povećati broj ploha s motrenjem osutosti krošanja stabala, klime i ostalih ekoloških čimbenika u Nacionalnom parku.

Poljski jasen (Fraxinus angustifolia), važna pionirska vrsta drveća u poplavnim šumama u Hrvatskoj, posljednjih godina pokazuje sve izraženije simptome odumiranja, za koje je jedan od odgovornih čimbenika patogena gljiva Hymenoscyphus fraxineus. Istraživanja pokazuju da postoji mogućnost biološke kontrole patogena uporabom endofita, gljiva koje se prirodno nalaze u zdravom biljnom tkivu i koje ne uzrokuju vidljive simptome bolesti, a čiji je velik broj potvrđen i u poljskom i običnom jasenu (F. excelsior). U ovom je istraživanju ispitan antagonistički učinak triju vrsta: Trichoderma capillare, T. harzianum i T. tomentosum, jer su prijašnja istraživanja pokazala kako su pripadnici ovoga roda najučestaliji endofiti poljskoga jasena u Hrvatskoj. U tu su svrhu postavljene dvojne kulture dvaju izolata gljive H. fraxineus s po jednim izolatom svake vrste roda Trichoderma, u kojima je mjeren rast patogena te bilježen tip međusobne interakcije. Također su uspostavljene i kontrolne kulture te kulture za praćenje samoinhibicije patogena. Rezultati su pokazali kako tri korištene vrste roda Trichoderma mogu inhibirati rast patogena in vitro, pri čemu su T. harzianum i T. tomentosum pokazale veći antagonizam s obzirom na tip ostvarene interakcije. Unatoč pozitivnim rezultatima potrebna su daljnja istraživanja, u prvom redu in planta, za potvrdu učinkovitosti vrsta roda Trichoderma u inhibiciji gljive H. fraxineus izvan laboratorijskih uvjeta.

U radu su prikazani rezultati istraživanja učinkovitosti skidera Ecotrac 55V. Istraživanje je provedeno u šumskom odjelu 89, gospodarska jedinica »Igman«, uz primjenu studija rada i vremena. Trajanje radnoga vremena ustanovljeno je »povratnom« metodom snimanja. Ovisnost vremena trajanja radnih operacija o utjecajnim čimbenicima utvrđena je uz primjenu višestruke regresijske analize. Primijenjena je sortimentna metoda izrade drva. Snimljeni su ovi utjecajni čimbenici: stanje traktorskoga puta (podloge), udaljenost privlačenja drva skiderom, udaljenost privitlavanja drva, broj komada u tovaru, obujam tovara i uzdužni nagib traktorskoga puta. Udio operativnoga vremena u ukupnom radnom vremenu iznosi 38,75 %, a udio vremena prekida rada 37,56 %. Norme vremena i učinka izražene su u ovisnosti o udaljenosti privlačenja, dok su za ostale utjecajne čimbenike korištene prosječne vrijednosti. Utvrđena je norma vremena u iznosu od 8,34 min/m³ za udaljenost privlačenja od 100 m, odnosno 17,65 min/m³ za 900 m. Učinak se traktora kreće u intervalu od 57,58 m³/radnom danu za udaljenost privlačenja od 100 m do 27,20 m³/radnom danu za 900 m. Analiza je pokazala da postoji mogućnost povećanja učinkovitosti primjenom bolje organizacije rada i smanjenjem udjela prekida rada u ukupnom radnom vremenu, osobito prekida iz organizacijskih i osobnih razloga (prekida zbog jela i prekida zbog odmora i osobnih potreba radnika).

Damages to residual trees caused by felling operation were assessed in the stands of a Caspian hardwood forest. Following the felling operation, a field survey was done to collect data of all residual trees (species, DBH, height) and of tree wounds (size class, location, intensity of damage). Different harvesting intensities were studied, and treatments were replicated three times. The results showed that the treatment with the medium and high harvest intensity was found to cause the highest percentage of damage and the largest stem wounds. It is concluded that harvesting intensity should be limited to 3 trees/ha during each harvesting operation to reduce the extent of tree damage and thus future financial loss.

Urbane su šume ključna područja za očuvanje prirodne i kulturne baštine u gradovima, važnih turističkih lokacija i rekreacijskih površina te za osiguranje visoke razine kakvoće života. Svojim obilježjima urbane šume privlače mnoge korisnike, ali također okupljaju i brojne dionike (upravitelje, vlasnike, interesne skupine) kojima je cilj upravljanje aktivnostima u njima. Urbane su šume stoga prostor različitih djelovanja, koja mogu dovesti do sukoba među korisnicima i dionicima, ali i do i neodrživoga korištenja resursa. U nekim gradovima prisutna je i iznimna fragmentacija posjeda, što otežava gospodarenje. Urbane šume grada Zagreba pokrivaju 395,08 ha, najviše u sjevernom dijelu grada, na obroncima Medvednice. Stalno proširenje i urbanizacija naselja u blizini tih šuma stvara dodatni pritisak i smanjuje površinu pod šumom. Urbane su šume i sastavni dio zelenih površina grada Zagreba te privlače i građane i turiste. Gospodarenje njima zahtijeva posebnu pažnju, s naglaskom na općekorisne funkcije šuma i njihove koristi za zajednicu. U sklopu provedbe projekta URBforDan (Management and Utilization of Urban Forests as Natural Heritage in Danube Cities) izrađene su smjernice integralnoga upravljanja urbanom šumom na primjeru park-šume Grmoščica. Vrednovane su usluge ekosustava, predloženi strateški ciljevi i izrađen operativni plan provedbe obnove toga lokaliteta.

Uloga šuma hrasta crnike nije primarno gospodarska, iako djelomično može biti (ogrjevno drvo, biomasa), ali danas u okolnostima klimatskih promjena izraženija je njihova ekološka i socijalna uloga, posebno zato što prevladavaju šume niskoga uzgojnoga oblika (panjače). Površina uređajnoga razreda panjača hrasta crnike u Republici Hrvatskoj iznosi 21 216,63 ha, od toga je 8351,79 ha u redovitom gospodarenju poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Površina od 12 740,18 ha nalazi se u šumoposjedničkim šumama. Zajedničko je obilježje panjača hrasta crnike izostanak bilo kakvih uzgojnih radova u mladosti i tijekom njihova razvoja, premda su u panjačama propisani šumskouzgojni radovi na čišćenju i prorjeđivanju te na obnovi. Budući da su prepuštene spontanu razvoju, razvio se čitav spektar, od onih najkvalitetnijih s relativno visokom drvnom zalihom dobro sklopljenih i suvislo obraslih sastojina pa do onih nekvalitetnih, razbijena sklopa, sa sitnim i kvalitetno lošim stablima male drvne zalihe. Istraživanjem su obuhvaćene samo plohe u okviru međunarodnoga projekta »Man and Biosphere« – MAB (Čovjek i biosfera), plohe Šumarskoga fakulteta te plohe Hrvatskoga šumarskoga instituta. Strukturna istraživanja radila su se u crnikovim šumama i uspoređivana su na trajnim pokusnim plohama s otoka Raba, Brijuna i otoka Mljeta (TPP br. 36, br. 56 i 57, br. 37). Na trajnim pokusnim plohama izoliranima od antropogenoga utjecaja u tijeku su progresivni sukcescijski procesi, iako je zabilježen intenzivan utjecaj divljači na Rabu i na Cresu, što će uvjetovati problem obnove. Sastojine poprimaju izgled jednodobne sastojine, stabilne su i buduća istraživanja trebala bi pratiti daljnju dinamiku razvoja sastojine. Eventualni poremećaji mogli bi biti izazvani ponajviše požarom.

Over the centuries, alongside multiple changes in socio-economical conditions, needs and technical possibilities, Italian forest and forest management have gone through a dynamic and complex evolution process. In the last decade, forest lands in Italy have been constantly growing and nowadays cover almost 11 million hectars, accounting for 36.4 % of the total national territory. Several quantitative and qualitative aspects of forest resources, regarding species composition, actual and available stock, ownership, volume of utilization, accessibility, terrain features and others, have been described through the analysis of the National Forest Inventory (INFC2005). The most represented forest typology is »coppice with standards«, while many forests are in a mature stage, waiting for conversion to transitional stands. Concerning forest logging, full length harvesting and winching-skidding extraction are the most widespread systems, but in many areas the low-openness conditions represent a limiting factor for logging distances, expecially in high slope classes, where sustainable and cost-effective operations are primary. The modern solutions allowed by technological progress, in addition to the growing environmental awareness and need of a sustainable management at multiple level, require an efficient forest communication management and professional training of operators, in a challenging scenario that Italy is called to approach.

Posljednja dva desetljeća obilježena su, osobito u razvijenim zemljama zapadne Europe i svijeta, značajnim promjenama u upravljanju zdravljem i sigurnošću posjetitelja u šumskim ekosustavima zaštićenih područja prirode. Uprave zaštićenih područja sve više razvijaju različite modele i provode mnoge elemente sustava upravljanja rizicima pri posjećivanju. Takvi sustavi razumijevaju koncepte kojima se usmjeravaju akcije za upravljanje rizicima radi povećanja sigurnosti posjetitelja, osobito kod oblika koji zahtijevaju njihovo naglašeno fizičko angažiranje. U uvodnom dijelu rada prikazuje se uloga, svrha i cilj sustava upravljanja rizicima pri posjećivanju zaštićenih područja. U središnjem dijelu rada iznose se, na primjeru pješačke infrastrukture u zaštićenom području, negativni aspekti postojećega stanja, posljedice neadekvatne kontrole rizika te kategorizacija mogućih opasnosti. U rezultatima rada, na konkretnim primjerima, pojašnjavaju se tri ključna segmenta sustava upravljanja rizicima: (a) protokol inspekcije rizika; (b) shema programiranoga odmaranja i (c) uloga interaktivnih mrežnih alata. U završnom dijelu rada prikazuje se operacionalizacija i provedba sustava upravljanja rizicima pri posjećivanju zaštićenoga područja na primjeru »pješačke« parkovne infrastrukture.

U okviru Operativnoga programa »Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.« pokrenut je projekt »Razvoj hibridnog skidera – HiSkid« unutar poziva »Ulaganje u znanost i inovacije« KK.01.1.1.04. Nositelj je projekta Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zajedno s partnerom Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je pokrenut 20. prosinca 2019. godine, a predviđeno je trajanje projekta tri godine. Vrijednost projekta iznosi 4 772 915 kn i financiran je sredstvima Europskoga fonda za regionalni razvoj…

Postupak potpisivanja ugovora između Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske zaklada za znanost za realizaciju četverogodišnjega znanstvenoga projekta »Povećanje konkurentnosti šumarskog sektora kroz razvoj kulture sigurnosti« (ForSaf2024) nalazi se u završnoj fazi.
Tržište rada danas izrazito obilježava manjak interesa za tzv. 3D »black collar« poslove, što podrazumijeva fizički zahtjevne, opasne i prljave poslove, a tu se svrstavaju i radna mjesta proizvodnih šumskih radnika. Stopa ozljeđivanja pri radu u šumarstvu umnogome je viša nego u drugim sektorima pa ovu struku svrstava u kategoriju sektora visokoga rizika. Nepovoljni pokazatelji razine sigurnosti postaju još izraženiji kada dio radne snage u šumarstvu nije adekvatno osposobljen…

Prof. dr. sc. Stanislav Sever preminuo je nakon duge i teške bolesti 8. kolovoza 2020. u 86-oj godini života.
Prof. dr. sc. Stanislav Sever, inženjer drvne industrije i inženjer strojarstva, rođen je 1935. godine u Svetom Križu Začretju. Petu mušku gimnaziju u Zagrebu završio je 1954. godine. Diplomirao je 1959. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Drvnoindustrijski odjel, a 1965. na Strojarskom odjelu Strojarsko-brodograđevnoga fakulteta istoga Sveučilišta. Magistrirao je 1975. godine, a disertaciju »Istraživanje nekih eksploatacijskih parametara traktora kod privlačenja drva« obranio je 1980. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Šumarskom je fakultetu počeo raditi 1960. kao asistent, a u mirovinu je otišao 2000. godine kao redoviti sveučilišni profesor. Na Šumarskom je fakultetu obnašao dužnost predstojnika Katedre za strojarstvo te tajnika i predsjednika Savjeta Fakulteta…

Živimo u vremenu u kojem se čak i znanost pretvorila u brojeve pa se njima mjeri izvrsnost znanstvenika: koliko radova CC, A1, kolika citiranost, koliki H-indeks … Međutim, velikim znanstvenicima dobar dio njihovih bibliografija ostaje nevidljiv i nemjerljiv jer je ugrađen u tuđe bibliografije. To su oni Učitelji od kojih se uči ne samo o struci nego i o kojem čem drugom i koji nikad ne umiru jer žive u našim sjećanjima i u našim radovima. Svaki put kad dobijem rukopis za idući broj Nove mehanizacije šumarstva prepoznajem tragove uređivačke ruke stare Mehanizacije šumarstva. Razlikovanje crtice i spojnice, ispravno napisane formule i tablice, mjerne jedinice i mjerne veličine pisane po međunarodnim normama, izbrušeno nazivlje, tehnički uredno oblikovani tekstovi – sve je to rezultat severovske strogoće u postizanju točnosti i ispravnosti, što je ostalo u nasljeđe mlađim naraštajima…