Radovi trebaju biti napisani na vrsnom hrvatskom jeziku (s engleskim naslovima, podnaslovima i sažetkom) ili na engleskom (s hrvatskim naslovima, podnaslovima i sažetkom). Autori trebaju slijediti jasan i sažet stil znanstvenoga izražavanje te osigurati da članak ne sadržava gramatičke, stilske ili druge jezične pogreške.
Radovi trebaju biti predani kao jedinstveni MS Word dokument (.doc, .docx). Sve tablice i slike, radi lakšega recenziranja, trebaju biti uklopljene u tekst neposredno nakon što se prvi puta navode. Radi lakše tehničke pripreme radova, sve priloge (slike, grafičke prikaze i dr.) također treba predati odvojeno u originalnom obliku tj. formatu u kojemu su izrađeni (.jpg, .xls, .xlsx, .cdr, …).

U oblikovanju rada autori trebaju poštovati sljedeća pravila:

• Obujam rada (zajedno sa svim prilozima) ne bi trebao prelaziti 7 tiskanih stranica časopisa (5500 riječi). Za svaki netekstni prilog (tablicu, sliku) dopušteni broj riječi treba smanjiti za 250
• Veličina papira A4, font Times New Roman 12 pt, margine 2,5 cm, prorjed 1,5, prvi redak odlomka uvučen 1 cm
• Izbjegavati podebljavanje, podcrtavanje ili na bilo koji drugi način naglašavanje bilo kojeg dijela teksta
• Kurziv koristiti samo za znanstvene nazive biljnih i životinjskih vrsta
• Izbjegavati uporabu podrubaka ili tzv. Fusnota
• Sve stranice treba numerirati (donji desni kut)
• Brojeve redaka ne treba postavljati
• Rasterske slike (npr. fotografije) trebaju biti vrsne kakvoće, razlučivosti minimalno 400 dpi te dovoljnih dimenzija za tisak
• Za crteže, grafikone, dijagrame i sl., potrebno je predati njihove izvornike u vektorskom obliku.

Treba biti što je moguće kraći te istodobno davati dobar uvid u bit rada. Piše se velikim početnim i ostalim slovima u skladu s hrvatskim pravopisom, podebljano, veličine slova 14, usredišten na raspoloživom prostoru. Potreban je prijevod naslova na engleski jezik.

Pišu se ispod naslova rada bez titula, podebljano, smješteno na sredini papira, prvo ime, a zatim prezime autora; autori se odvajaju zarezom. Glavni autor (Corresponding author) treba biti jasno istaknut.

Pišu se na samom kraju rada. Uz titulu te ime i prezime treba napisati točnu adresu autora, broj telefona, telefaksa i e-pošte.

Treba sadržavati najviše do 250 riječi, mora opisati istraživani problem, primijenjene metode i materijal, područje istraživanja te dati sažeti prikaz najvažnijih zaključaka. Potrebno je dostaviti sažetak i na vrsnom engleskom jeziku.

Rad mora sadržavati do 7 ključnih riječi temeljem kojih je prepoznatljiv.

Glavni bi tekst rada trebao biti podijeljen u odgovarajuća poglavlja i obrojčan prema važnosnomu redu. Pojedina se poglavlja mogu prilagoditi predmetnomu radu. Naslovi i podnaslovi poglavlja osim na hrvatskom jeziku, trebaju biti i na engleskom jeziku.

Naslovi moraju što je više moguće biti kratki s uključenim ključnim riječima. Naslovi poglavlja, tablica i slika trebaju započeti velikim slovom, dok se ostale riječi, s izuzetkom imena osoba i zemljopisnih imena, pišu malim početnim slovom. Iza naslova ne dolazi točka. Mjerne jedinice u zaglavljima tablica, naslovima slika i naslovima tablica trebaju doći iza zareza (npr. Minimalna vrijednost P, kW).

Dopušteno je rabiti samo nacionalne zakonite mjerne jedinice koje pripadaju sustavu SI (franc. Système International, engl. System International). U skladu s tim nazive jedinica i njihove znakove treba pisati prema zakonskim odredbama odnosno hrvatskim i međunarodnim normama.

Matematičke i mjerne (fizikalne) veličine moraju biti jasno opisane. Tako, npr., hrvatski Zakon o mjernim jedinicama izrijekom propisuje tri svojstva jedinica: vrijednost, znak i naziv. Svaka mjerna jedinica pripada određenoj mjernoj (fizikalnoj) veličini. Kada se koristi veći broj matematičkih odnosno znakova mjernih veličina i jedinica, treba ih odvojeno navesti i opisati u poglavlju Mjerni i matematički znaci. Svaki je znak potrebno prilikom prvoga pojavljivanja opisati i u tekstu Zbog dvojnosti pisanja nekih matematičkih znakova (npr. zarez, točka …) u objavama u NMŠ-u zarez (,) će se u skladu s normom ISO 31-0 rabiti kao decimalni znak, a izdignuta točka u sredini stupca (·) kao drugi množni znak (prvi je znak ×). (Dopunjak iz jednoga časopisa koji izlazi na engleskom: Please note that the decimal point is indicated by a comma, in accordance with ISO 31. Napomena iščitavača: sve ISO norme rabe zarez za decimalni znak, a izdignutu točku i križić u sredini retka kao množni znak!)

Radovi se u tekstu navode prema harvardskom sustavu. U zagradi se nalazi prezime prvoga i možebitno drugoga autora rada, nakon čega slijedi godina izdanja, npr. (Pentek 2004) odnosno (Pentek i Horvat 2004). Ako rad potpisuje više od dva autora, nakon prezimena prvoga autora treba rabiti kraticu et al., npr. (Pentek et al. 2004). Ako uzastopce treba navesti više radova, podaci se za pojedine radove odvajaju zarezom, a u slučaju više radova istoga autora u jednoj godini treba ih razlučiti dodavanjem latiničnih slova, npr. (Pentek 2003a, Pentek 2003b, Horvat 2004).
Popis se literature nalazi u posebnom poglavlju rada poredan abecednim redom prema prezimenu prvoga autora. Ako je izvor literature knjiga ili članak, bibliografska jedinica mora sadržavati ove sastavnice (ovim redom):

• ime autora (ako je on nepoznat, ime urednika odnosno naziv organizacije izdavatelja)
• godinu izdanja
• naslov rada u izvornom jeziku i prijevod na engleski
• puno ime, godište i broj publikacije u kojoj je rad objavljen te broj stranica za knjigu odnosno početna i završna stranica za članak iz časopisa
• naziv izdavača i mjesto izdanja (za knjige)

Ako je izvor na internetu, potrebno je navesti nadnevak i mrežnu adresu korištenih dokumenta.

Primjeri:

Časopis
1. Pentek, T., D. Pičman, H. Nevečerel, 2004: Srednja udaljenost privlačenja drva (The mean wood skidding distance). Šumarski list 127(9–10), pp. 545–558.

Knjiga
2. FAO, 1974a: Logging and log transport in man-made forests in developing countries. FAO/SWE/TF 116, p. 116 Rome 1974.

Poglavlje u knjizi
3. Pentek, T., D. Pičman, 2001: Šumske protupožarne prometnice – osnovne zadaće, planiranje i prostorni raspored (Forest fire prevention roads – basic tasks, planning, and distribution in the space). Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama (U: S. Matić, A. P. B. Krpan,.J. Gračan.), Šum. fak. Sveuč. u Zagrebu i Šum. institut, Jastrebarsko, Zagreb, pp. 545 – 554.

Rad u zborniku
4. Sever, S.., D. Horvat, 1997: Choosing and Application of Forest Soft Machines. Proceedings of the 7 th European ISTVS Conference. International Society for Terrain-Vehicle Systems, Ferrara, Italy, pp. 549 – 556.

Zakon, pravilnik, smjernica i sl.
5. Basic Demands about the agriculture and forest tractors (2001) Official Gazette of the Republic of Croatia. NN 75/2001.

Internetska stranica
6. Nova mehanizacija šumarstva (2005) <http://www.sumfak.hr/~nms> (1. listopada 2005.)

Slike su sve ilustracije, crteži, grafikoni, dijagrami i fotografije. Svaku je sliku potrebno priložiti na zasebnom radnom listu. Obrojčane su onim redom kako nailaze u tekstu (slika 1, slika 2). Naslov se stavlja ispod slike. Ključne informacije potrebne za razumijevanje slike nalaze se ispod naslova slike ako nisu već navedene unutar same slike. Tekstovi kazala dijagrama i grafikona trebaju biti pisani malim slovima, osim prve riječi kod koje je prvo veliko početno slovo. Slike trebaju biti upotpunjene sa svim legendama i naslovima zbog navođenja u tekstu. Tekstovi slika osim na hrvatskom trebaju biti i na engleskom jeziku.

Primjeri:

Slika 1. Ovisnost indeksa kotača o konusnom indeksu tla
Fig. 1 Wheel numeric vs. cone index

Svaku tablicu treba priložiti na zasebnom radnom listu i obrojčati ju arapskom brojkom onim redom kako dolazi u tekstu (tablica 1, tablica 2 itd.). Naslov se tablice nalazi iznad njezina gornjega ruba. Tekstovi tablica osim na hrvatskom trebaju biti i na engleskom jeziku.

Primjeri:

Tablica 1. Minimalna i planirana otvorenost prema različitim šumskim područjima u Hrvatskoj
Table 1: Minimum and planned openness of different forest areas in Croatia

Podrupci se ne koriste u glavnom tekstu rada, ali se mogu koristiti kod tablica.

Mogu se upotrijebiti na dijagramima i grafikonima, a nikako pri obrojčavanju u tekstu.