Savjetovanje koje je prvotno zamišljeno kao skup znanstvenika na kojem će biti izloženo petnaestak radova slovenskih i hrvatskih autora, članova Zavoda za iskorištavanje šuma i ekonomiku šumarstva Biotehničkoga fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Šumarskoga instituta Slovenije i Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz nazočnost kolega iz šumarske operative Hrvatske, dakle najviše 50 sudionika, preraslo je početne planove i nadmašilo sva očekivanja njegova organizatora. Prema zadnjim podacima na savjetovanju će biti najmanje 150 sudionika iz šest europskih zemalja…

U radu se opisuje ovodobno stanje gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na šume kojima gospodari trgovačko društvo »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb, na ciljeve, zadatke i način gospodarenja šumama u državnom vlasništvu, na stanje i dosadašnje kretanje broja najznačajnijih mehaniziranih sredstava pridobivanja drva. Također se opisuje način te aktivnosti kojima »Hrvatske šume« d.o.o., u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, utječu na smjer razvoja strojeva ii postupaka u pridobivanju drva kao izvornih rješenja za posebno zahtjevne uvjete prirodnoga načina gospodarenja šumama. Od ukupne površine šuma i šumskoga zemljišta u Republici Hrvatskoj u državnom je vlasništvu 75 % ploštine, odnosno 2 018 987 ha kojima gospodare »Hrvatske šume« d.o.o. Preko 50 % radova u gospodarenju »Hrvatske šume« d.o.o. izvode vlastitim proizvodnim snagama i sredstvima. Stoga je razvoj strojeva i postupaka vrlo bitan preduvjet poboljšanja poslovne uspješnosti u složenim terenskim prilikama, posebno obilježenim posebnostima načina gospodarenja. Pri tome se mogu izdvojiti četiri glavna mjerila u zahtjevima pogodnosti, odnosno prikladnosti tehničko-tehnoloških rješenja:

• okolišna pogodnost
• djelotvornost
• sigurnost
• ergonomska pogodnost

Ta su mjerila djelomice oblikovana poznatom propisanošću suvremenih međunarodnih normi, primjenjivih za uvjete u Republici Hrvatskoj, a djelomice i samom posebnošću uvjeta gospodarenja. Utjecaj »Hrvatskih šuma« na zadovoljavanje navedenih zahtjeva te izravno sudjelovanje u razvoju prikladnih tehničko-tehnoloških rješenja za određene uvjete prikazani su na primjerima razvoja dviju vrsta skidera i traktorskih ekipaža za prorede nizinskih šuma. Ti se zahtjevi ispunjavaju preko zadataka znanstveno istraživačkih projekata i suradnje sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te postavljanjem zahtjeva i suradnjom s domaćim proizvođačima strojeva i opreme.

Ključne riječi: Hrvatske šume d.o.o., prirodne šume, razvoj strojeva i tehnologija, skideri, traktorske ekipaže

Šumarsko inženjerstvo i upravljanje šumskim radovima suočilo se s problemom poboljšanja znanstvene uočljivosti, preusmjeravajući istraživačke napore u buduće izazove i jačanje samosvijesti. Cilj je ovoga rada istražiti obrasce koji su oblikovali razvoj izvođenja šumskih radova kao znanstvene discipline, dajući prikaz kako bi šumski radovi trebali izgledati 2020. godine, utvrđujući zajedničko razumijevanje za budućnost discipline i raspravljajući o budućim glavnim izazovima. Ispitivanje je utvrdilo pet razdoblja stabilnoga razvoja stanja (paradigme) i razvilo viziju mrežnih sustava izvođenja šumskih radova izgrađenih od »samoorganizirajućih« jedinica. Zatim se raspravlja o izazovima s kojima ćemo se vjerojatno suočiti u području »inženjerstva pridobivanja i transporta drva«, »upravljanja šumskim radovima«, »ergonomije u šumarstvu« te »ekološkom pogodnosti izvođenja šumskih radova«. Namjera je istraživanja potaknuti široke rasprave o budućem smjeru šumarskoga inženjerstva i upravljanja šumskim radovima te izraditi temelj za redizajniranje odgovarajućega nastavnoga plana u visokoškolskom obrazovanju.

Ključne riječi: šumski radovi, šumarsko inženjerstvo, paradigme, budući izazovi, znanstvena disciplina, povijesni razvoj

Važnost će se šumskoga drvnoga iverja kao goriva za proizvodnju energije povećati u odnosu na sporedne proizvode piljenja. Dodatna proizvodnja nije pitanje mogućnosti (šumski ostaci, drvo iz proreda i panjača, šume kratkih ophodnji), već više pitanje ekonomske isplativosti. Raščlambe različitih sustava pridobivanja drvnoga iverja dovele su do utvrđivanja dvaju glavnih izazova: oblikovanje povezivanja iveranja i prijevoza, te potrebe za smanjenjem troškova prijevoza.

Iveranje i prijevoz su ključni rocesi za proizvodnju i mogu se obaviti u zatvorenim ili prekinutim proizvodnim lancima. Neposredno iveranje u vozila za prijevoz zahtijeva veći radni prostor, a rezultira prekidima u radu iverača (20 % ukupnoga radnoga vremena) i kamiona. U planinskim područjima može biti pogodno odvajanje i veranja i prijevoza, čime se smanjuju troškovi za 24 – 32 %.

Veći zahtjevi za gorivom povećat će proizvođačima energije područje dobave drvnoga iverja i povisiti prijevozni troškovi. Poboljšano korištenje obujma tovara može se ostvariti su šenjem materijala, zbijanjem šumskih ostataka i većom nosivošću kamiona. Sušenje drva na stovarištima blizu šume povećava proizvodnost prijevoza za 50 %. Izradba svežnjeva od šumskih ostataka isplativa je posebice pri velikim udaljenostima prijevoza.

Ključne riječi: dobava drvnoga iverja, iveranje, prijevoz drva za energiju, tehnologija izradbe svežnjeva

U radu je prikazan tijek i sadašnji doseg reforme visoko obrazovnoga sustava na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u procesu uključivanja Fakulteta u Europski prostor visokoga obrazovanja (EHEA) i Europski istraživački prostor (ERA). Prihvaćen je sustav trostupanjskoga obrazovnoga sustava te su izrađeni obrazovni programi za preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije po shemi 3+2+3(2) odnosno 180+120+180(120) ECTS bodova. Uspostavljena su tri preddiplomska studija: Šumarstvo, Urbano šumarstvo i Drvna tehnologija, po kojim se programima obrazuju već dvije generacije studenata. Razvijeni su programi diplomskih studija Šumarstvo i Urbano šumarstvo, zaštita prirodei okoliša te programi Drvnotehnološki procesi i Oblikovanje proizvoda od drva. Diplomski studij Šumarstvo ima dva smjera: Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem i Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu. Razvijen je poboljšani prijedlog doktorskoga studija Šumarstvo s tri smjera (Uzgajanje šuma i lovno gospodarenje, Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu te Urbano šumarstvo, zaštita prirode, uređivanje i zaštita šuma) te program doktorskoga studija Drvna tehnologija. Specijalistički poslijediplomski studiji razrađeni su u deset programa.

Ključne riječi: Šumarski fakultet u Zagrebu, reforma visokoobrazovnoga sustava

Studija koja se vodila u okviru većega talijanskoga projekta analizira tri sustava iskorištavanja drvnoga ostatka i utvrđuje uvjete koji čine određeni sustav pogodnijim u odnosu na ostale. U tu su svrhu autori primjenjivali proračunske modele temeljene na ispitivanjima, koji prikazuju trošak dobave drvne biomase kao funkciju radnih uvjeta te pretpostavku troškova. Iveranje, izradba svežnjeva i transport neusitnjenoga drvnoga ostatka održive su opcije i zaista se primjenjuju na komercijalnoj razini u nekoliko zemalja, uključujući i Italiju. Transport neusitnjenoga drvnoga ostatka najjednostavnija je metoda koja izbjegava ulaganje u skupu opremu. Međutim, sustav je ograničen poteškoćom u potpunom iskorištavanju korisne nosivosti vozila: nije prikladan za transport sitne granjevine ni za duže udaljenosti prijevoza. Iveranje na pomoćnom stovarištu tehnički je najučinkovitija metoda, ali zahtijeva blisku povezanost transportnih sredstava. Ako je kašnjenje kamiona preko 40 minuta po utovaru, onda je izradba svežnjeva bolji odabir.

Ključne riječi: šumski ostatak, iveranje, izradba svežnjeva,t ransport granjevine, troškovi dobave

Razvoj i korištenje modela imaju značajnu ulogu u istraživanju šuma i njihovu gospodarenju u Sloveniji. Kako se šumama potrajno gospodari na način blizak prirodnomu, nužno je osloniti se na postojeća znanja o sastavu biljnih zajednica. Rad opisuje potrebu za modeliranjem cijena drva na panju, te osnovnu zamisao razvoja modela koji se može ponašati dinamično kako se struktura šuma približava konačnomu cilju – strukturi vrsta drveća koja je bliska prirodnoj. Glavne biljne zajednice u Sloveniji i njihova svojstvena struktura drveća predstavljaju tzv. Ciljni model. Ulazni podaci preuzeti su iz baze podataka nacionalne inventure šuma i uspoređeni s ciljnim modelom. Razlika između modelom oblikovane i stvarne strukture drveća, zajedno s rastom i drugim varijablama, daje intenzitet i strukturu propisanoga godišnjega sječnoga obujma drva (etat) te samim time i vrijednost drvnih sortimenata. Pomoću modela razvijeno je i nekoliko mogućih nacrta gospodarenja za sljedeća desetljeća, a modeli su se pokazali kao dobra osnova za donošenje odluka.

Ključne riječi: biljne zajednice, cijena drva na panju, gospodarenje šumom, model

Na osnovi oblikovanja tokova drva sastavljene su dvije drvne bilance. Razmatran je širok raspon postojećih podataka, ocijenjena je kakvoća prikupljenih podataka te pripremljen prijedlog za poboljšavanje njihove kakvoće. Rezultat bilance drva u referentnoj godini 2004. pokazuje da se, u slučaju službenoga (evidentiranoga) godišnjega etata, pojavljuje manjak od 536 000 m3. U slučaju oblikovanoga (uvećanoga) etata drvna je bilanca pozitivna. Tokovi drva i rezultati raščlambi trebali bi igrati važnu ulogu pri strateškom planiranju i donošenju odluka na gospodarskoj mjesnoj, područnoj i državnoj razini.

Ključne riječi: oblo drvo, drvna bilanca, raščlamba tokova drva, MFA, šumarstvo, domaća potrošnja, Slovenija

U radu su prikazani rezultati morfološke raščlambe hrvatskoga skidera ECOTRAC 120V te istraživanja njegovih proizvodnih značajki pri privlačenju drva iz brdskih oplodnih i gorskih prebornih sječa. Morfološkom su raščlambom utvrđene ovisnosti između morfoloških značajki skidera ECOTRAC 120V te ustanovljena njegova pripadnost obitelji skidera. Ispitivani se skider odlikuje malom širinom s obzirom na duljinu, zbog potrebe njegova kretanja pri privlačenju drva na izgrađenim trakorskim putovima ukupne širine do 2,5 m, te većom snagom motora u odnosu na masu skidera. Ova razmatranja ukazuju na opravdanost morfoloških raščlambi jer se mogu uočiti smjerovi razvoja strojeva te načini pronalaženja konstrukcijskih rješenja za zadovoljavanje zahtjeva njihove uporabe.

Usporedbom dvaju radilišta pri istraživanju proizvodnosti skidera vidljivo je da proizvodnost najviše ovisi o sječnoj gustoći (vrijeme rada u sječini) i brzini privlačenja te da značajna razlika u veličini tovara, u ovome slučaju, nije ključni čimbenik proizvodnosti privlačenja drva.

Ključne riječi: skider ECOTRAC 120V, morfološka raščlamba, privlačenje drva, dnevni učinak, troškovi

Šumski se rad smatra jednim od najopasnijih poslova u svijetu. Ovaj članak uspoređuje smrtne nesreće koje se s obzirom na obujam posječenoga drva događaju priprofesionalnom i neprofesionalnom šumskom radu. U članku su prema petogodišnjim razdobljima analizirani podaci od 1980. do 2004. godine. Za Sloveniju i Austriju analizirano je svih pet razdoblja, za Švicarsku četiri, dok su podaci za Njemačku, Finsku, Švedsku i Hrvatsku obuhvatili manji broj promatranih razdoblja. Učestalost smrtnih slučajeva iskazana je brojem nesreća na 1 milijun m3 posječenoga drva. Apsolutno najveća učestalost nesreća (9,52) zabilježena je pri neprofesionalnom radu u Sloveniji u razdoblju od 1990. do 1994. godine. Najmanja je učestalost nesreća (0,03) utvrđena pri profesionalnom šumskom radu u Švedskoj(2000–2004) i Finskoj (1995–1999). U posljednjem razdoblju (2000–2004) najviše je smrtnih slučajeva zabilježeno pri profesionalnom radu u Švicarskoj (1,00). S druge strane, smrtni slučajevi pri neprofesionalnom šumskom radu najbrojniji su u Sloveniji (7,27), što je gotovo pet puta više nego u Austriji i Švicarskoj. Međutim, u svim je zemljama uočeno smanjivanje učestalosti smrtnih slučajeva. Što se tiče smanjivanja ukupnoga broja smrtnih nesreća, najuspješnija je Švedska. U Švicarskoj i Austriji njihova je učestalost prepolovljena, dok u Sloveniji u tom pogledu nije zabilježen značajniji napredak. Broj smrtnih nesreća važan je pokazatelj razine prevladavanja opasnosti pri šumskom radu, te učinkovitosti i obuhvatnosti mjera koje pojedine zemlje provode u nastojanjima da osiguraju sigurnost pri šumskom radu.

Ključne riječi: šumski rad, smrtne nesreće, izbrisati, europske zemlje

Ovaj se rad bavi strategijom upravljanja prometom u zaštićenom šumskom području na visoravni Pokljuka u središtu Nacionalnoga parka Triglav u Sloveniji. Ideja upravljanja prometom pojavila se zbog povećanoga broja posjetitelja posebice tijekom glavne turističke sezone. Upravljanje uključuje javne i šumske ceste s posebnim naglaskom na pitanja vlasništva. Strategija predviđa upravljanje prometom u dvije faze – parkiranje i meki pristup – informiranje. Strategija predlaže regulaciju parkirališta u dolini i na visoravni Pokljuka, uvodeći alternativni javni prijevoz, pristojbe, pružanje šire turističke ponude na visoravni i davanje posjetiteljima informacija o prirodnom okolišu, zaštićenim prirodnim i šumskim područjima, samom nacionalnom parku, načinu ponašanja u prirodnom okolišu itd. Predloženu strategiju upravljanja prometom trebaju prihvatiti svi sektori kojih se ona tiče u istraživanom području.

Ključne riječi: promet, šumske ceste, visoravan Pokljuka, Nacionalni park Triglav, Slovenija

U članku se raspravlja o mogućem konceptu unapređivanja šumarske tehnike u Hrvatskoj kao odgovoru na izazove pred kojima se domaće šumarstvo našlo u nastojanju da zadovolji svoje povećane ekološke, socijalne i ekonomske obveze. Kao ključna sastavnica novoga koncepta i moguća područja značajnoga doprinosa razmatraju se postizanje kulture sigurnosti u šumarstvu, povećanje energetske učinkovitosti uz manji utjecaj na okoliš, razvoj inovacija i poduzetništva te veći doprinos istraživačkoga rada. U središte koncepta unapređivanja šumarske tehnike stavlja se kontinuirano osposobljavanje stručnoga osoblja te izobrazba i potvrđivanje radne vještine radnika, posebno rukovatelja (operatera) šumskom mehanizacijom. Važan dio poboljšanja kakvoće i sigurnosti pri šumskom radu prepoznaje se u obveznom licenciranju izvoditelja šumskih radova. Sugerira se izrada i provedba strategije energetske učinkovitosti i smanjenje ovisnosti o klasičnim gorivima i mazivima. Na temelju okvirne usporedbe nacionalnih i europskih istraživačkih potreba s tekućim istraživanjima u Hrvatskoj ocjenjuje se kako postojeći istraživački program nije dostatan za značajnije unapređivanje šumarske tehnike i tehnologije, pri čemu se rješenje vidi u uključivanju hrvatskih znanstvenika u međunarodne i u multidisciplinarne istraživačke projekte.

Ključne riječi: šumarstvo, šumarske tehnike, zdravlje i sigurnost pri šumskom radu, potrošnja goriva, istraživanja

Šumska je prometna infrastruktura jedan od temeljnih uvjeta preduvjeta uspješnoga gospodarenja šumskim ekosustavom. Od osamostaljenja Republike Hrvatske i od osnivanja »Hrvatskih šuma« d.o.o. Zagreb 1991. godine (tada JP »Hrvatske šume« p.o. Zagreb) puno je financijskih sredstava uloženo u izgradnju novih te u održavanje i u popravak postojećih šumskih prometnica. Unatoč dosadašnjim značajnim investicijama u ovom segmentu šumarstva, još će se puno kilometara šumskih prometnica izgraditi do dostizanja optimalne otvorenosti. U ovom je radu raščlanjena situacija glede šumskih prometnica u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na postojeću otvorenost, planiranu otvorenost, godišnji plan izgradnje, prosječnu cijenu izgradnje, cijenu projektiranja i dr. Definirani su problemi koji se pojavljuju pri provedbi cjelovitoga postupka otvaranja šuma (planiranje, projektiranje, izgradnja s nadzorom i održavanje) i predložene su osnovne smjernice njihova rješavanja.

Ključne riječi: šumske prometnice, planiranje, projektiranje, izgradnja, održavanje, troškovi, Hrvatska

Nakon desetljeća nazadovanja u šumarskom inženjerstvu od 2000. godine znatno je povećana izgradnja traktorskih putova i oživljena izgradnja cesta u državnim šumama. U ovom se radu opisuju novosti i trendovi u izgradnji šumske prometne infrastrukture u Sloveniji. Poboljšani postupci za operativno planiranje cesta i integracija šumske prometne infrastrukture u odgovarajuće nacionalne zakone predstavljaju glavna profesionalna ostvarenja. Najveće su prepreke, povezane s projektima šumske infrastrukture, nepostojanje kapitala, kratkoročna orijentacija i slaba suradnja privatnih šumovlasnika. U budućnosti će se morati primijeniti racionalniji tehnički postupci te uskladiti zakonski propisi s financijskim mjerama kako bi se potaknuli šumovlasnici na bolju suradnju, dugoročno orijentirana ulaganja i složena tehnološka rješenja.

Ključne riječi: šumarsko inženjerstvo, zakonodavstvo, šumske ceste, Slovenija, prometnice

Šumske se ceste mogu kategorizirati temeljem različitih kriterija. U ovom su radu sastavnice primarne šumske prometne infrastrukture razdijeljene prema prometnom opterećenju koje se javlja pri daljinskom prijevozu drva. Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici Veprinačke šume Šumarije Opatija, Uprave šuma podružnice Buzet. U radu je definirana metodologija provedbe kategorizacije šumskih cesta primjenom analiza pomoću GIS-a, koja bi trebala postati obvezujuća pri otvaranju šuma u Republici Hrvatskoj. Prometno opterećenje kao kriterij kategorizacije šumskih cesta može poslužiti za racionalizaciju troškova i zgradnje i održavanja primarne šumske prometne infrastrukture, a daljnja bi istraživanja trebala definirati standarde izgradnje i održavanja svake od kategorija šumskih cesta.

Ključne riječi: šumska prometnica, prometno opterećenje, kategorizacija, relativna otvorenost, daljinski transport drva