OPEN ACCESS
NMŠ, Godište (Volume) 39: 91–94
Osvrt

PDFDownload PDF

U glavnom gradu Bavarske, na prostoru Münchenskoga sajma (njem. Messe München), od 18. do 22. srpnja 2018. godine održan je 14. međunarodni sajam šumarske mehanizacije i opreme – INTERFORST 2018. Među više od 50 000 posjetitelja koji su pohodili ovogodišnju najveću izložbu šumarskih tehnologija bili su i hrvatski šumarski znanstvenici iz Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na sajmu su izlagala 453 izlagača na 75 000 m² otvorenoga i zatvorenoga prostora. Najjači izložbeni dio sajma činila je šumska mehanizacija s potpuno opremljenim strojevima za mehaniziranu sječu i izradu (slika 1), zatim različiti strojevi za proizvodnju i transport sječke, a značajan se dio odnosio i na ergonomsko-sigurnosni aspekt pri ručno-strojnom postupku rušenja stabala.

Slika 1. Izložbeni prostori sajma INTERFORST 2018

Fig. 1 Exhibition spaces of INTERFORST 2018

Dominantna tema na Interforstu 2018, kako za velike proizvođače strojeva, tako i na kongresu, forumima i posebnim demonstracijama, bila je aktualna digitalizacija u šumarstvu (slika 2). Primjerice, harvester koji bilježi podatke i uvrštava ih u svoj računalni sustav samostalno, ili bespilotna letjelica koja pruža pregled populacije stabala u šumi pogođenoj vjetroizvalama ili napadu štetnika. Dodatno, uz podršku Tehničkoga sveučilišta u Münchenu, održan je popratni program pod naslovom »Šumarstvo 4.0 – digitalizacija šumarske industrije«, čiji se fokus odnosio na optimizaciji silvikulturnih procesa integracijom informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Slika 2. Implementacija modernih tehnologija u šumarskoj struci

Fig. 2 Implementation of modern technologies in forestry

U zatvorenom dijelu izložbenoga prostora održana je tematska demonstracija pod naslovom »Od sadnica do kvadratnog drveta – lanac za obradu drveta«, koja je prikazala cjelokupni proces od uzgajanja šuma, otvaranja i inventarizacije, do pridobivanja drva te finalnoga proizvoda u obliku materijala ili energenta (slika 3).

Slika 3. Zatvoreni dio izložbenoga prostora s fokusom na uzgajanje šuma

Fig. 3 Closed part of the exhibition area with a focus on silviculture management

Na otvorenom dijelu izložbenoga prostora, u sklopu ergonomskoga parkoura i uz certificirane šumske radnike sjekače, održana je tematska demonstracija pod naslovom »U velikom i malom mjerilu – uz pomoću tehnologije za unapređenje sigurnosti«. Pritom je prikazano rušenje stabala uz pomoć vitla na siguran način, pravilna tehnika rušenja stabala, najsuvremenija osobna zaštitna oprema i dr.

Slika 4. Izlagači šumske mehanizacije – otvoreni dio izložbenoga prostora

Fig. 4 Exhibitors of forest technology – an open part of the exhibition space

Forum pod naslovom »Zeleni kauč« bio je točka susreta za stručnjake iz industrije i kreatore šumarske politike (slika 5). Tema održanoga foruma obuhvatila je uvjete i izazove političkoga okvira šumarstva i drvne industrije u Austriji i Bavarskoj, drvo kao ključna sirovina za uspješno preusmjeravanje resursa te zajedničke aktivnosti preko nacionalnih granica. Stručni kongres održan u sklopu sajma obuhvatio je dvije aktualne teme. Prva se tema odnosila na društvene promjene u smislu održivosti i šumarstva, a druga tema odnosila se na šumarstvo u tranziciji s naglaskom na prilagođavanje dionika šumarske industrije kako bi ostali konkurentni na tržištu.

Slika 5. Otvoreni dijalog na forumu o šumarskoj politci

Fig. 5 Open discussion at the forum on forestry policy

Važno obilježje izloženih proizvoda, uz njihov širok raspon, bila su i brojna inovativna rješenja, od kojih mnoga s kombiniranjem računalnih i komunikacijskih tehnologija uz već potvrđene klasične pristupe i metode. Ukratko, INTERFOST 2018 zadovoljio je visoke stručne zahtjeve: izlagalo se provjereno i već vrednovano, ali je također ponuđeno mnoštvo inovacija te su u svemu posjetiteljima dane sveobuhvatne stručne informacije. Svoje interese na sajmu nisu zadovoljili samo šumarski profesionalci, već i privatni šumski posjednici, ali i velik krug onih čiji su interesi prema šumi vezani uz različita šumarska područja i poslove, npr. u korištenju ogrjevnoga drva, gospodarenju šumom u skladu s prirodom i s naglaskom na očuvanje tla, te sudionici zainteresirani za publiciranje šumarske literature.

Kruno Lepoglavec i Matija Landekić