7. prosinca 2020.

Barcic i dr – NMS 2020

OTVORENI PRISTUP – OPEN ACCESS
NMŠ, Godište (Volume) 41: xx–xx.
Pregledni članak
https://doi.org/10.5552/nms.2020.6

Istraživanja strukture sastojine u šumama hrasta crnike (Quercus ilex L.) na pokusnim plohama u Hrvatskoj

Damir Barčić, Tomislav Dubravac, Mario Ančić, Željko Španjol, Petar Ćurić

Nacrtak – Abstract

Uloga šuma hrasta crnike nije primarno gospodarska, iako djelomično može biti (ogrjevno drvo, biomasa), ali danas u okolnostima klimatskih promjena izraženija je njihova ekološka i socijalna uloga, posebno zato što prevladavaju šume niskoga uzgojnoga oblika (panjače). Površina uređajnoga razreda panjača hrasta crnike u Republici Hrvatskoj iznosi 21 216,63 ha, od toga je 8351,79 ha u redovitom gospodarenju poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Površina od 12 740,18 ha nalazi se u šumoposjedničkim šumama. Zajedničko je obilježje panjača hrasta crnike izostanak bilo kakvih uzgojnih radova u mladosti i tijekom njihova razvoja, premda su u panjačama propisani šumskouzgojni radovi na čišćenju i prorjeđivanju te na obnovi. Budući da su prepuštene spontanu razvoju, razvio se čitav spektar, od onih najkvalitetnijih s relativno visokom drvnom zalihom dobro sklopljenih i suvislo obraslih sastojina pa do onih nekvalitetnih, razbijena sklopa, sa sitnim i kvalitetno lošim stablima male drvne zalihe. Istraživanjem su obuhvaćene samo plohe u okviru međunarodnoga projekta »Man and Biosphere« – MAB (Čovjek i biosfera), plohe Šumarskoga fakulteta te plohe Hrvatskoga šumarskoga instituta. Strukturna istraživanja radila su se u crnikovim šumama i uspoređivana su na trajnim pokusnim plohama s otoka Raba, Brijuna i otoka Mljeta (TPP br. 36, br. 56 i 57, br. 37). Na trajnim pokusnim plohama izoliranima od antropogenoga utjecaja u tijeku su progresivni sukcescijski procesi, iako je zabilježen intenzivan utjecaj divljači na Rabu i na Cresu, što će uvjetovati problem obnove. Sastojine poprimaju izgled jednodobne sastojine, stabilne su i buduća istraživanja trebala bi pratiti daljnju dinamiku razvoja sastojine. Eventualni poremećaji mogli bi biti izazvani ponajviše požarom.

Ključne riječi: panjača crnike, monitoring ploha, eumediteran, konverzija, dinamika razvoja

Tags:

Add Comment

Ut tellus dolor, dapibus eget, elementum vel, cursus eleifend, elit. Aenean auctor wisi et urna. Aliquam erat volutpat. Duis ac turpis. Integer rutrum ante eu lacus. Required fields are marked*