U radu su prikazani rezultati istraživanja proizvodnosti rada skidera Ecotrac 120V na privlačenju drva poludeblovnom metodom iz proredne i dovršne sječine. Terensko je istraživanje provedeno studijem rada i vremena. Razlike u obujmu tovara, brzini vožnji, izvlačenju užeta i privitlavanju te razlike u utrošku vremena pojedinih radnih zahvata na sječini i rada na pomoćnom stovarištu istražene su t-testom. Za radne zahvate za koje je utvrđena značajna razlika između promatranih sječina u daljnjim su izračunima primijenjene individulne prosječne vrijednosti za pojedinu sječinu, dok su kod ostalih radnih zahvata izračunate nove, zajedničke prosječne vrijednosti. Utrošci vremena vožnji izračunati su na temelju prosječne brzine i udaljenosti privlačenja. Utvrđena je značajna razlika između obujma tovara iz proredne i dovršne sječine. Razlike su u utrošku vremena najočitije u skupini radnih zahvata na sječini, a nastaju kao posljedica različite udaljenosti izvlačenja užeta i privitlavanja tovara. Projektirani dnevni učinak u dovršnom je sijeku prosječno 21 % veći nego u prorednoj sječi uz prosječno 26 % niže jedinične troškove. Detaljnom analizom utrošaka vremena pojedinih radnih zahvata utvrđeno je da na razliku u proizvodnosti i troškovima bitan utjecaj imaju sječna gustoća sastojine i prosječan obujam posječenoga stabla. Različita sječna gustoća utječe na različit utrošak vremena rada na sječini i posljedično na ostvarivi dnevni učinak. Na proizvodnost rada skidera uz sječnu gustoću još veći utjecaj ima prosječni obujam posječenoga stabla jer omogućuje formiranje tovara zadovoljavajućega obujma na kratkoj udaljenosti privitlavanja vezivanjem manjega broja komada, često uz upotrebu samo jednoga bubnja vitla. Stoga se može zaključiti da mogućnost postizanja najvećih učinaka u zadanim sastojinskim i eksploatacijskim uvjetima leži u optimalnom odnosu između veličine tovara i vremena utrošenoga pri radu na sječini koje je nužno za njegovo formiranje.

U radu je provedeno istraživanje petnaest različitih šumskih kamionskih skupova za prijevoz drva u vlasništvu poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Bjelovar. Osnovni podaci koji su korišteni za analizu šumskih kamionskih skupova za prijevoz drva su: prijeđeni kilometri (pun, prazan), ukupna potrošnja goriva, broj dana rada (u radu, u kvaru, ispravni izvan rada), prevezeno drvo, broj tura, starost i tip vozila. Analizom podataka iskazana je potrošnja goriva prema više kriterija, stupanj iskorištenosti i tehničke ispravnosti kamionskih skupova te odnos vožnje s obzirom na relaciju pun – prazan. Na osnovi rezultata istraživanja donosi se preporuka za organizacijska rješenja kamionskoga prijevoza drva i smjernice za unapređenje i modernizaciju tehničkih rješenja na šumskim kamionskim skupovima.

U radu je istraživan učinak skidera Timberjack 240 C pri privlačenju drvnih sortimenata u dovršnoj i naplodnoj sječi. Terenska su istraživanja provedena na području Šumarije Okučani u odjelu 44a gospodarske jedinice Okučanska brda i na području Šumarije Nova Gradiška u odjelu 74a gospodarske jedinice Južni Psunj. Kod skidera Timberjack 240C u odjelu 44a tijekom 11 dana na radilištu je snimljeno 4406,12 minuta, što iznosi 400,56 minuta na dan odnosno 83,45 % propisanoga radnoga vremena od 480 minuta. Od ukupnoga snimljenoga vremena na efektivno vrijeme otpada 3300,02 minute ili 74,90 %, dok na opće vrijeme otpada 1106,10 minuta ili 25,10 %. Kod skidera Timberjack 240C u odjelu 74a tijekom 9 dana na radilištu je snimljeno 2641,57 minuta, što iznosi 293,51 minutu na dan, odnosno 61,15 % propisanoga radnoga vremena od 480 minuta. Od ukupnoga snimljenoga vremena na efektivno vrijeme otpada 2157,20 minuta ili 81,66 %, dok na opće vrijeme otpada 484,37 minuta ili 18,34 %. Dodatno vrijeme iznosi 16,09 % i 20,37 % efektivnoga vremena. Skider Timberjack 240C pripada skupini visoko učinkovitih strojeva na privlačenju drva, a posebno u oplodnim sječama primjenom poludeblovne i deblovne metode. Za primjenu takva skidera potrebno je prethodno izraditi elaborat radilišta sa svim utjecajnim čimbenicima te neprestano nadzirati tijek rada. Privlačenjem drvnih sortimenata postižu se značajno manji učinci zbog prosječno manjega obujma tovara.

Ozljede na radu i profesionalne bolesti radnika pouzdan su indikator procjene stanja sigurnosti pri radu. Osnovni je cilj ovoga rada odgovarajuća analiza stanja sigurnosti pri radu u Javnom poduzeću Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskoga kantona d.o.o. Zavidovići. Predmet su analize bile ozljede na radu, profesionalne i druge bolesti šumarskih radnika u razdoblju od 2006. do 2015. godine. Ozljede su analizirane prema deset pokazatelja. U analiziranom razdoblju zabilježene su 594 ozljede na radu, od čega tri smrtna slučaja. Najviše ozljeda dogodilo se neposrednim izvršiteljima radnih operacija pridobivanja drva (66,3 %), a najrizičnija je profesija sjekač (57,7 %). Predmet rada (drvo i grane) bili su najčešći materijalni uzrok ozljeda (49,3 %), a najčešće su ozlijeđeni ekstremiteti radnika – noge i ruke (70 %). Najveći broj ozljeda zabilježen je početkom radnoga tjedna i dana. Na osnovi broja ozljeda po obujmu izrađenoga drva (314/mil. m3) te indeksa od 60 ozljeda na 1000 zaposlenika stanje sigurnosti pri radu može se ocijeniti kao iznimno nezadovoljavajuće.

U Hrvatskoj je selekcijom plus stabala u jednoj matičnoj populaciji pokrenuto oplemenjivanje obične smreke kao božićnoga drvca. Idući je cilj toga procesa utrđivanje optimalne procedure kloniranja izabranih plus stabala radi masovne proizvodnje reprodukcijskoga materijala (sadnica). Pretpostavka je da će se takvim načinom stvoriti kvalitetan reprodukcijski materijal koji će se odlikovati stabilnošću ciljnih fenotipskih svojstava. U radu su predstavljeni prvi rezultati istraživanja mogućnosti kloniranja plus stabala obične smreke metodom zakorjenjivanja odrvenjelih reznica.
Glavni cilj istraživanja bio je utvrđivanje uspješnosti primjene raznovrsnih hormonskih tretmana na zakorjenjivanje odrvenjelih reznica starijih (10–12 godina) stabala obične smreke uzetih u ranoproljetnom i kasnojesenskom razdoblju s različitih visinskih etaža krošanja (gornja, srednja i donja trećina krošnje). Provedena su dva eksperimenta. U prvom je po 270 reznica odrezano u rano proljeće iz svake od triju visinskih etaža krošanja, na uzorku od 10 stabala. Po 10 reznica iz svake etaže tretirano je s 27 različitih tretmana (2 tipa hormona × 4 koncentracije otopine × 3 vremena trajanja tretiranja + Clonex + kontrola 1 + kontrola 2). Drugo je istraživanje provedeno na po 80 reznica odrezanih iz donje trećine krošanja od 13 izabranih plus stabala u kasnu jesen. Po 30 reznica tretirano je u trajanju od 10 sekundi sa: (i) hormonom IBA koncentracije 2500 ppm, (ii) hormonom IBA koncentracije 500 ppm. Ostatak od 20 reznica poslužio je kao kontrola. Nakon tretiranja hormonom reznice su pikirane u tzv. »paper pot saća« (sadrže 80 heksagonalnih otvora dubine 15 cm, napunjenih supstratom treset : pijesak u omjeru 3 : 1). U listopadu nakon pikiranja obavljena je determinacija uspješnosti zakorjenjivanja svake pojedine reznice, utvrđivanje broja korijenskih žila zakorijenjenih reznica te izmjere duljine najdulje razvijene korijenske žile na svakoj zakorijenjenoj reznici.
Rezultati su pokazali da se stabla obične smreke u dobi od desetak godina u prosjeku mogu relativno uspješno klonirati metodom zakorjenjivanja odrvenjelih reznica uzetih iz donje trećine krošanja u kasnu jesen ili rano proljeće, i to bez ikakva tretiranja (50 %-tni uspjeh). Postotak zakorijenjenih reznica i kvaliteta novostvorenoga korijena mogu se poboljšati jeftinim, ali čini se učinkovitim tretiranjem baze reznica destiliranom vodom u trajanju od dva sata. Međutim, rezultati su pokazali da bi se tretiranjem baze odrvenjelih reznica uzetih u rano proljeće hormonskom otopinom IBA koncentracije 500 ppm u trajanju od 10 s postotak uspješnoga zakorjenjivanja mogao značajno povećati (u prosjeku do 80 %-tne zakorijenjenosti). Odrvenjele reznice uzete iz donje trećine krošanja najbolje se zakorjenjuju, čak i bez ikakvih tretiranja (50 % kontrolnih reznica, u usporedbi s 40 % kontrolnih reznica iz srednje i 20 % zakorijenjenih kontrolnih reznica iz gornje trećine krošnje). Rezultati su otkrili izrazite individualne razlike u uspjehu zakorjenjivanja reznica uzetih iz donje etaže (postotak zakorjenjivanja kretao se od 0 % do 100 %).

Kvalitetno isplanirana i u šumski ekosustav optimalno uklopljena šumska prometna infrastruktura jedan je od osnovnih preduvjeta potrebnih za današnje racionalno gospodarenje šumskim ekosustavom. Ukupna količina šumskih prometnica, njihov razmještaj u prostoru te njihove propisane tehničke značajke moraju biti dostatne za što kvalitetnije upravljanje šumom. Ako je šumska prometna infrastruktura pravilno položena u prostoru, ona omogućuje izvođenje svih zadataka predviđenih šumskogospodarskim planovima na određenom šumskom području, uz minimalne troškove njihove izgradnje i održavanja uz maksimalan učinak. U ovom radu prikazano je sadašnje stanje primarne otvorenosti gospodarske jedinice Crno jezero – Marković rudine te su predložene smjernice njezina daljnjega otvaranja s ciljem dostizanja vrlo dobre primarne relativne otvorenosti. Terenski su podaci obrađeni u računalnim programima ArcGIS 10.4 i QGIS 2.18.20. Ustanovljeno je da klasična otvorenost šuma u toj gospodarskoj jedinici iznosi 13,66 km/1000 ha, što ne udovoljava ni minimalno propisanoj klasičnoj otvorenosti koja za gorsko-planinsko reljefno područje iznosi 15 km/1000 ha. Analizirajući rezultate primarne relativne otvorenosti, zatečeno je vrlo slično stanje kao i kod klasične otvorenosti: primarna relativna otvorenost iznosi 45,05 %, što se smatra nedovoljnom primarnom relativnom otvorenošću. Nadalje, analizirana je postojeća srednja geometrijska udaljenost privlačenja drva za svaki odsjek zasebno te je utvrđeno da taj parametar na razini gospodarske jedinice iznosi 258,74 m. Pomnim planiranjem projektirano je ukupno 53,05 km novih trasa šumskih cesta, što je u konačnici rezultiralo povećanjem klasične otvorenosti šuma na 22,82 km/1000 ha, primarne relativne otvorenosti na 75,8 % te smanjenjem srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva na 140,55 m.

Od samoga početka razvoja daljinskih istraživanja ljudi su pokušavali stvoriti alat za proučavanje Zemljine površine i dinamičnih pojava na njoj. Napretkom tehnologije najprije za vojne, a potom i za istraživačke potrebe, razvijeni su senzori za prikupljanje podataka snimanjem elektromagnetskoga spektra (multispektralni i hiperspektralni). U trenutku kada su postali dostupni za uporabu u civilnoj zajednici, postale su očigledne potencijalne koristi uporabe hiperspektralnih podataka. Razvoj hiperspektralnih senzora slijedio je razvoj računalne tehnologije i napredak softvera za obradu velikoga broja prikupljenih podatka.
Danas se hiperspektralni senzori sve više upotrebljavaju za razne namjene: proučavanje ekosustava, atmosfere, klime, hidrologije, iskorištavanja minerala, načina korištenja zemljišta, zemljišnoga pokrova i vegetacije. Zahvaljujući velikomu broju raznovrsnih informacija koje pružaju, hiperspektralni senzori imaju veliku mogućnost primjene u nadzoru i upravljanja okolišem te pomažu unapređenju upravljanja i donošenju boljih odluka pri ranom definiranju problema.
Prva primjena hiperspektralnih senzora u šumarstvu u Hrvatskoj vezana je uz program Europske zajednice iz 2005. godine, kada su provedena prva snimanja linijskim hiperspektralnim senzorom. U sklopu provedenih snimanja izdvojene su prve spektralne krivulje obične jele i bijele imele, na osnovi kojih je prvi put izdvojena vrsta unutar vrste, odnosno pomoću hiperspektralnih snimaka razlučeni su grmovi poluparazitske vrste unutar krošanja domaćina te su definirane procedure za snimanja na velikim površinama.

Razvojem i napretkom mobilne tehnologije promijenila su se gledišta u prikupljanju, obradi i interpretaciji različitih terenskih podataka u svim strukama, pa tako i u šumarstvu. U obavljanju stručnih šumarskih poslova mobilne aplikacije dosada nisu zamijenile tradicionalne šumarske instrumente i postupke. Međutim, na tržištu se pojavljuje sve veći broj aplikacija koje su namjenski razvijene za šumarstvo ili koje se osim u drugim područjima također mogu koristiti i za obavljanje nekih šumarskih zadaća. S tim u vezi, u ovom se radu daje pregled mobilnih aplikacija koje je moguće primijeniti u šumarstvu. Prikazane aplikacije odabrane su, uz postavljene kriterije, pretraživanjem digitalnih servisa Google Play i App Store. Nakon opisa namjene i načina rada odabranih aplikacija posebno su istaknuta njihova glavna obilježja te pozitivne i negativne strane svake pojedine aplikacije. Cilj je rada procijeniti u kojoj mjeri mobilne aplikacije doista mogu biti korisna inovacija u šumarstvu. Prikazom odabranih aplikacija pružaju se spoznaje o tome je li u šumarstvu moguća profesionalna primjena mobilnih aplikacija.

U slovenskom gradu Slovenj Gradec u veljači 2019. godine održana je 13. međunarodna licitacija drva iz privatnih šuma u suorganizaciji Saveza vlasnika privatnih šuma, Društva vlasnika privatnih šuma Mislinjske doline te Zavoda za šume Slovenije. Bilo je izloženo 3420 sortimenata od 29 vrsta drveća. Brojčano najzastupljenija vrsta bio je hrast kitnjak (tablica 1) s 1732 primjerka raznih sortimenata i prosječnom postignutom cijenom od 1002 €/m3. Najviša postignuta cijena po kubnom metru ostvarena je za gorski javor (tablica 1) u iznosu od 9275 €.

U organizaciji Katedre za korištenje šumskih resursa Šumarskoga fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci održano je 6. međunarodno savjetovanje »Šumsko inženjerstvo jugoistočne Europe – stanje i izazovi« od 12. do 14. rujna 2019. godine u Nacionalnom parku Kozara, Republika Srpska (jedan od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine). Tim je savjetovanjem završen prvi šestogodišnji ciklus okupljanja znanstvenika i stručnjaka (slika 1) koji se bave problematikom šumarskoga inženjerstva u jugoistočnoj Europi, koje je potaknuto prvim održavanjem u travnju 2014. godine na Nastavno-pokusnom šumskom objektu Zalesina u organizaciji Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Šesto po redu savjetovanje organizirano je u hotelu Monument, koji se nalazi u srcu Nacionalnoga parka Kozara na visoravni Mrakovica, gdje je podignut Memorijalni kompleks (spomenik, memorijalni zid i muzej) u znak sjećanja na poginule borce iz okolnih područja tijekom II. svjetskoga rata.
Savjetovanje je okupilo šezdesetak sudionika iz znanstvene i stručne zajednice jugoistočne Europe. Aktivni sudionici savjetovanja bili su djelatnici Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskoga fakulteta Univerziteta u Beogradu, Biotehničkoga fakulteta Univerziteta u Ljubljani, Šumarskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Šumarskoga fakulteta Univerziteta »Sveti Kiril i Metodij« u Skoplju te Šumarskoga fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci…

U Sopronu je od 6. do 9. listopada 2019. godine održano 52. međunarodno znanstveno savjetovanje udruženja FORMEC pod naslovom »Exceeding the Vision: Forest Mechanisation of the Future«. Uz redoviti program savjetovanja također je, prvi put u Europi, održan sastanak COFE-a (Council on Forest Engineering), dok je posljednji dan savjetovanja bio rezerviran za posjet sajmu AUSTROFOMA u Forchtensteinu. Organizatori su bili Sveučilište u Sopronu, BOKU u Beču i Državno sveučilište u Oregonu.

Tvrtka Hittner nastupila je na jednom od najpoznatijih događaja u segmentu šumarstva u Francuskoj u mjestu Les Gets. Navedeni događaj ili bolje rečeno natjecanje okuplja veliki broj profesionalaca i strastvenih šumskih stručnjaka iz cijele Francuske i susjednih zemalja (oko 30 000 posjetitelja).
Tvrtka Hittner ove je godine u suradnji sa svojim poslovnim partnerom, zastupnikom za Francusku – Groupe Bernard Maurice u sklopu već tradicionalnog i poznatog natjecanja Les Cognees demonstrirala rad svojeg najopremljenijeg zglobnog traktora EcoTrac 140 V, kojeg je francuski partner nazvao LATIL. Natjecanju je pristupilo 18 profesionalnih vozača velikog broja svjetskih proizvođača skiddera: CAMOX, HSM, TCI, CATERPILLAR, HITTNER i NOE.
Ovo natjecanje, jedinstveno u svijetu, uključivalo je 18 šumskih traktora (skiddera) kojima su upravljali iskusni vozači. Cilj natjecanja bio je u najkraćem mogućem vremenu proći obilježenom stazom (poligonom) s najmanjim brojem grešaka, a prilikom čega su traktori privlačili 5 kubika drveta. Također, prilikom prolaska poligonom traktorom i trupcima nije dozvoljeno dotaknuti ogradu, postavljene stupiće i prirodna stabla u šumi. Nadalje, mjerilo se vrijeme prolaska poligonom koji je bio pripremljen istovjetno teškim uvjetima u šumi. Za vrijeme prolaska poligonom zapaženo je kako Hittner skidder EcoTrac 140 V može konkurirati inozemnim proizvođačima, tj. snažnijim skidderima…