Gaženje tla nastaje kao neizbježna posljedica kretanja strojeva po tlu prilikom čega se zbija tlo, a, ovisno o nosivosti tla, oštećuje se korijenski sustav biljaka. U ovom je radu analizirano gaženje tla nakon obavljene strojne sječe i izrade drva harvesterom te naknadnim izvoženjem drva forvarderom u prorednim sastojinama listača. Prije početka izvođenja radova u istraživanim sastojinama obavljena je doznaka stabala i obilježene su sječne linije za harvester, odnosno izvozni putovi za forvarder. Oba su istraživana stroja bila opremljena sustavom za daljinsko praćenje rada – FMS-om (Fleet Management System) pomoću kojega su dobivene koordinate kretanja strojeva po sastojini. Analizom dobivenih koordinata u programskom paketu ArcGIS 10.1 dobivene su duljine kretanja obaju istraživanih strojeva, posebno po vlakama i sječnim putovima, odnosno po bespuću. Dobiveni rezultati pokazuju da ukupno gaženje tla s oba stroja iznosi 13,19 %, a zbog dobre nosivosti tla te izostanka pojave kolotraga oštećenja na tlu nema. Ovim je istraživanjem potvrđena teza da se dobrim organizacijskim mjerama gaženje tla može svesti na namanju mjeru.

U prvom dijelu rada obrazlaže se povezanost posjećivanja zaštićenih područja prirode i okolnosti kojima su, vezano uz sigurnost i fizičko opterećenje, posjetitelji izloženi tijekom boravka i razgledavanja takvih područja. Konstatira se da korištenje parkovne infrastrukture, posebno pješačkih staza, zahtijeva povećanu pozornost i fizičko angažiranje posjetitelja (posebno zbog duljine, uzdužnoga nagiba, visinske razlike i sl.) kako ne bi nastale neželjene posljedice i za posjetitelja i za upravu zaštićenoga područja. Za ocjenu rizika od fizičkoga (pre)opterećenja pri svladavanju pješačke staze »Podgarić – Garić-grad« primijenjena je metoda mjerenja pulsa na kvotnom uzorku ispitanika pomoću uređaja Garmin Forerunner 910XT i metronoma BOSS DB–3. Stupanj fizičkoga opterećenja i pripadajuća razina opće fizičke spreme za svakoga se ispitanika odredila prema izračunu postotnoga povećanja frekvencije srca tijekom svladavanja pješačke staze. U okviru rezultata istraživanja odabrana je optimalna matrica za ocjenu rizika i razrađena je shema programiranoga odmaranja (shema TaB) kojom se svakomu posjetitelju na temelju dobne skupine kojoj pripada i samoocjene vlastitoga kondicijskoga potencijala sugerira režim svladavanja staze. Režim uključuje vrstu i broj odmorišnih stajališta te najmanje vrijeme predaha i odmora na takvim stajalištima.

Crvena pjegavost uzrokovana patogenom Dothistroma spp. smatra se jednom od najvažnijih mikoza borovih iglica u svijetu zbog svoje rasprostranjenosti u različitim područjima i zbog pridolaska na velikom broju vrsta i podvrsta roda Pinus. U Republici Hrvatskoj prvi je put uočena na crnom boru u okolici Slavonskoga Broda 1963. godine, odakle se proširila i u druga kontinentalna i obalna područja te je otkrivena na više vrsta borova (Pinus spp.), ali zasad postoji malo podataka o njezinoj distribuciji te osjetljivosti različitih domaćina. U ovom je istraživanju provedeno skupljanje i analiza simptomatičnih iglica crnoga i običnoga bora na području šumarija Pazin i Đurđevac tijekom 2015. i 2016. godine radi utvrđivanja brojnosti i stupnja zrelosti plodišta Dothistroma spp. te prisutnosti drugih vrsta potencijalno patogenih gljiva. Istraživanje je potvrdilo uzročnika bolesti, patogena Dothistroma spp., kao dominantnoga na istraživanim iglicama. Prema dobivenim rezultatima patogeneza se crvene pjegavosti borovih iglica te biologija uzročnika u Republici Hrvatskoj poklapaju s onima opisanim u drugim zemljama sličnih ili jednakih klimatskih prilika, iako postoje određene razlike između dvaju istraživanih područja i domaćina, pri čemu se crni bor pokazao osjetljivijom vrstom.

Hrast lužnjak, kao jedna od triju najrasprostranjenijih vrsta drveća u Republici Hrvatskoj, ima važnu ulogu u ekonomsko-socijalnom i ekološkom smislu. Poznavanje genetske strukture tako značajne vrste šumskoga drveća temeljni je preduvjet njezina očuvanja za budućnost. Jer to, poznavanje genetske strukture, omogućuje naprednije korištenje šumskoga reprodukcijskoga materijala hrasta lužnjaka radi povećanja prilagodljivosti populacija na stresne okolišne prilike. Analiza kvantitativnih (poligenih, metričkih) fenotipskih svojstava u genetičkim testovima jedna je od metoda utvrđivanja genetske strukture vrsta šumskoga drveća. Iz šesnaest sjemenskih i jedne gospodarske sastojine koje reprezentiraju cjelokupan areal hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u rujnu i listopadu 2006. godine skupljen je sjemenski materijal. S dvogodišnjim potomstvom 2008. godine osnovan je genetički pokusni nasad u gospodarskoj jedinici »Jastrebarski lugovi«. Mjeren je visinski rast i određivani su preživljavanje i visinski prirast u trima uzastopnim godinama (2010, 2011. i 2012). Analiza varijance provedena je procedurom PROC MIXED u statističkom paketu SAS te su izračunate komponente varijance i statistička značajnost slučajnih efekata, tj. izvora varijabilnosti (blokovi, populacije, familije unutar populacija, interakcija blokova i populacija te interakcija blokova s familijama unutar populacija). Izračunate komponente varijance poslužile su za izračunavanje parametra QST kojim se određuje razina međupopulacijske genetske diferencijacije. Multivarijantna regresijska stabalna analiza (engl. MRT) korištena je za određivanje obrasca genetske diferencijacije populacija u nasadu, a s obzirom na okolišne (klimatske) varijable njihovih izvornih matičnih sastojina. Parametar QST bio je visok kod sva tri analizirana svojstva, što jasno upućuje na međupopulacijsku genetsku diferencijaciju hrvatskih populacija hrasta lužnjaka. Utvrđeni obrazac adaptivne genetske diferencijacije potvrđuje ekotipski obrazac, odnosno najvjerojatnije je prirodna selekcija u matičnim sastojinama (ponajprije s obzirom na vlažnost i toplinu staništa) uzrokovala genetsku izdiferenciranost lokalnih populacija.

Cilj je istraživanja bio utvrđivanje uspješnosti primjene raznovrsnih hormonskih tretmana na zakorjenjivanje odrvenjelih reznica obične jele (20+ godina). Provedena su dva pokusa. U prvom su reznice odrezane u rano proljeće iz triju visinskih etaža krošanja. Baze su reznica umakane u hormonske otopine IBA i NAA koncentracije 250, 500, 2500 i 5000 ppm u trajanju od 10 s, 1 h i 2 h. Dio je reznica tretiran komercijalnim preparatom Clonex. Drugi je pokus proveden s reznicama uzetim iz donje trećine krošanja u kasnu jesen koje su tretirane 10 s sa: (i) hormonom IBA koncentracije 2500 ppm, (ii) hormonom IBA koncentracije 10 000 ppm, te (iii) kombinacijom hormona IBA 2500 ppm + NAA 500 ppm. Nakon tretiranja reznice su pikirane u kontejnere napunjene supstratom od treseta, pijeska i perlita. U listopadu je determinirana uspješnost zakorjenjivanja reznica, utvrđen je broj korijenskih žila te izmjerena duljina najdulje razvijene korijenske žile.
Kloniranje stabala obične jele metodom zakorjenjivanja odrvenjelih reznica imalo je vrlo nisku uspješnost (0–20 %). Primijenjene metode nisu se pokazale učinkovitima za potrebe masovnoga kloniranja stabala u dobi od 20 i više godina, premda je hormonsko tretiranje povećalo uspješnost zakorjenjivanja i kvalitativna svojstva korijena. Najveći je uspjeh postignut primjenom hormona IBA u koncentraciji 2500 ppm u trajanju od 10 s, i to na reznice uzete u rano proljeće iz donje trećine krošanja. Reznice se uglavnom nisu zakorijenile bez hormonskoga tretiranja. Međutim, identificirani su genotipovi čije su se reznice zakorijenile i bez hormonskoga tretiranja, premda u vrlo niskom postotku. Utvrđena je velika međugenotipska varijabilnost i u sposobnosti zakorjenjivanja netretiranih reznica, i u reakciji na hormonsko tretiranje.

By the 1950s, Korean forests had become very devastated after the Korean War. Since then, the forest area and the growing stock have recovered in remarkable speed. Through various forest restoration policies, now 63 % of Korea is covered with forests, which amounts to 6.335 million ha. Currently, the growing stock of Korean forests is showing an increase every year. On the contrary, forest area is decreasing because of the so called »Forest Land Conversion« project. Due to the project, forests have been converted for other purposes such as new roads, housing construction, industrial complexes, etc. In 2015 the growing stock was 924.81 million m3, higher by 15.6 % than in 2010. This is a 12.4-fold increase from 1973, when the »Erosion Control and Greening Project« began. The main conifer species in Korea are red pine (Pinus densiflora Siebold & Zucc.), Korean pine (Pinus koraiensis Siebold & Zucc.), Japanese larch (Larix kaempferi Lamb.), Pitch pine (Pinus rigida Mill.) and Hinoki cypress (Chamaecyparis obtusa Siebold & Zucc., Endl.) and Oak species (Quercus spp.), Japanese chestnut (Castanea crenata Siebold & Zucc.), Black locust (Robinia pseudoacacia L.) and Birch (Betula spp.). The percentage of forestry vehicles such as harvesters, tower yarders and processors is remarkably low in South Korea. Short-wood logging method with a chain saw for felling and bucking the trees and excavators equipped with grapples for timber extraction are the most widely used harvesting system in South Korea. The current density of Korean forest roads is only 3.32 %.

U radu se daje pregled dobrih rješenja i postupaka u šumarskom poduzetništvu. Pregled je sastavljen na osnovi dostupnih literaturnih izvora i glavnim dijelom predstavlja prikaz dokumenta organizacijâ FAO i UNECE pod naslovom Guide to good practice in contract labour in forestry (Vodič za dobru praksu u šumarskom poduzetništvu). U uvodnom se dijelu rada, uz neka opća obilježja ugovornoga izvođenja radova u šumarstvu, opisuju svi mogući dionici šumarskoga poduzetništva, njihove uloge, zadaci i odnosi. Nadalje se, unutar smjernica dobre prakse, obrađuju različiti aspekti i dimenzije šumarskoga poduzetništva s fokusom na ljudske resurse i radne uvjete. Zasebni se dijelovi odnose na pitanja ekonomske održivosti, konkurencije, suradnje i organizacije poduzetnika, zatim sigurnosti i zdravlja, radnoga vremena, korištenih tehnologija i dr. Svako je od obrađenih pitanja predstavljeno kratkim obrazloženjem, a zatim su izloženi glavni principi, ciljevi i moguće posljedice dobre prakse u tom području. Svako se pitanje također ilustrira odabranim primjerom iz europskoga i svjetskoga šumarstva. Sastavljeni pregled kroz primjerene načine ponašanja i postupanja u šumarskom poduzetništvu svojevrstan je vodič ili model koji pruža smjernice i pomoć u uspostavi dobre poduzetničke prakse. Kao takav može biti koristan u šumarskoj praksi za poboljšanje u različitim aspektima poslovanja poduzetnika, odnosno za cjelokupno unapređenje šumarskoga poduzetništva i gospodarenja šumama općenito.

Pridobivanje nedrvnih šumskih proizvoda može pridonijeti razvoju ruralnih sredina te potaknuti organizirano skupljanje, preradu i razvoj novih poslovnih aktivnosti posebno kod malih i srednjih poduzetnika. Za potrebe istraživanja poslovnoga okruženja za razvoj sporednih šumskih proizvoda u Hrvatskoj prikupljene su informacije o općem stanju poslovnoga okruženja. Provedena su primarna istraživanja o preradi nedrvnih šumskih proizvoda poslovnih subjekata radi analize utjecaja poslovnoga okruženja na poduzetništvo. Za prikupljanje podataka korišten je anketni upitnik. Uzorak ispitanika (n = 63) predstavljali su poslovni subjekti koji se bave preradom sporednih šumskih proizvoda u Hrvatskoj. Na anketu je odgovorilo 34,9 % ispitanika (n = 22). Rezultati su pokazali da se najviše prerađuju gljive, ljekovito, aromatično ili začinsko bilje i samonikli šumski proizvodi. Prema provedenoj PEST(LE) (political, economic, social, technological, legal, environmental) analizi poslovnoga okruženja ispitanici su evidentirali ukupno četiri čimbenika općega poslovnoga okruženja koji su važni za razvoj sporednih šumskih proizvoda. Od toga su za razvoj sporednih šumskih proizvoda najznačajniji čimbenici ekonomskoga okruženja (4,56) i političkoga okruženja (3,94).

U glavnom gradu Bavarske, na prostoru Münchenskoga sajma (njem. Messe München), od 18. do 22. srpnja 2018. godine održan je 14. međunarodni sajam šumarske mehanizacije i opreme – INTERFORST 2018. Među više od 50 000 posjetitelja koji su pohodili ovogodišnju najveću izložbu šumarskih tehnologija bili su i hrvatski šumarski znanstvenici iz Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na sajmu su izlagala 453 izlagača na 75 000 m² otvorenoga i zatvorenoga prostora. Najjači izložbeni dio sajma činila je šumska mehanizacija s potpuno opremljenim strojevima za mehaniziranu sječu i izradu (slika 1), zatim različiti strojevi za proizvodnju i transport sječke, a značajan se dio odnosio i na ergonomsko-sigurnosni aspekt pri ručno-strojnom postupku rušenja stabala…

U Madridu je od 24. do 27. rujna 2018. godine održano 51. međunarodno znanstveno savjetovanje udruženja FORMEC pod naslovom Improved Forest Mechanisation: Mobilizing natural resources and preventing wildfires u organizaciji Sveučilišta u Madridu, odnosno Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije pod vodstvom profesora Eduarda Tolosane i profesora Rubéna Lainea. Svrha savjetovanja bilo je predstavljanje novih znanstvenih i operativnih spoznaja s glavnim težištem prema prevenciji šumskih požara u sredozemnim područjima, ali i druženje te razmjena iskustava, znanja i vještina među znanstvenicima, istraživačima i operativcima u prvom redu na području tehnika i tehnologija, ali i šumarstva općenito…

Od 13. do 15. rujna 2018. u Bosni i Hercegovini na Bjelašnici i Igmanu održano je 5. međunarodno savjetovanje »Šumsko inženjerstvo jugoistočne Europe – stanje i izazovi« u organizaciji Šumarskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prvo takvo savjetovanje održano je u travnju 2014. godine na Nastavno-pokusnom šumskom objektu Zalesina u organizaciji Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu…

Na temelju dosadašnje suradnje u znanstvenom i stručnom području s tvrtkom Gomark d.o.o iz Slovenije (Čeplje 52, SI-3305 Vransko) obavljena je primopredaja vrijednoga dara – cjepača za potrebe laboratorijskih ispitivanja čvrstih biogoriva. lovenska je tvrtka darovala cjepač 29. lipnja 2017. godine, a sudonatori bile su tvrtke G.T.P Šoštarić (Novaki Petrovinski 6a, HR, 10450 Jastrebarsko) i Tajfun Planina d.o.o (Planina pri Sevnici 41a, SL-3225 Planina pri Sevnici). Vrijednost donacije iznosi 500,20 EUR-a s PDV-om. Cjepač tipa 7 EL 230/3KV + križna sjekira S.N. DK 1234 služit će u prvom redu

Profesor dr. sc. Ante P. B. Krpan preminuo je nakon duge i teške bolesti 9. veljače 2018. u 76-oj godini života. Prof. dr. sc. Ante Paško Budimir Krpan osnovnu je i srednju školu završio u svom voljenom Kninu te je 1960. nastavio školovanje na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1968. godine. Nakon toga slijedila je potraga za zaposlenjem te se 1969. godine zaposlio u Institutu za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. U njem je radio nešto više od dvije godine, a od 1. rujna 1972. počeo je raditi na Šumarskom fakultetu u Zagrebu kao asistent na Katedri za iskorištavanje šuma. Otada počinje njegova bogata znanstveno-nastavna karijera koja traje sve do 30. rujna 2007. kada prvi put odlazi u mirovinu…

Tvrtka Hittner ima tridesetogodišnju tradiciju, a trenutačno je najveći proizvođač šumskih traktora –skidera u Europi. Dosad je proizvedeno više od 550 traktora i oni se nalaze u većini zemalja Europske unije. Dugi je niz godina tvrtka Hittner na popisu najboljih privatnih tvrtki u Republici Hrvatskoj te je kao dodatan bonus naporima u postizanju pozicije tržišnoga lidera i uzora po kvaliteti proizvoda već tri puta nagrađena »Zlatnom kunom« za iznimnu kvalitetu poslovanja te nagradom »Hrvatska gazela« za brze reakcije i adaptaciju tržišnim uvjetima, za naprednu poslovnu filozofiju, uporabu i primjenu novih znanja, tehnologija i za rast temeljen na inovacijama…