Šumske su ceste jednostavni građevinski objekti koji tijekom cijele godine omogućuju stalan i nesmetan promet motornim vozilima u prvom redu pri izvođenju radova vezanih uz održivo gospodarenje šumama. Optimalna mreža primarnih šumskih prometnica, ako je pravilno raspoređena i položena, osigurava ispunjenje svih zadaća propisanih šumskogospodarskim planovima uz najmanje troškove i uz najveći učinak.
Istraživanje je provedeno na šumskoj cesti »587 B1 004« stacionaže 15+20,16 hm u gorskim prebornim šumama GJ Belevine, u Zalesini, Nastavno-pokusnom šumskom objektu Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Primijenjene su dvije metode prikupljanja terenskih podataka pri izravnom trasiranju radi izrade glavnoga projekta rekonstrukcije spomenute šumske ceste. Prva, klasična metoda obuhvaćala je upotrebu mjernih uređaja teodolita DE-5A, nivelira Sokkia C330 i ostale mjerne opreme, dok je pri suvremenoj metodi prikupljanja terenskih podataka korištena radna stanica Sokkia Series 3030R.
Prikupljeni terenski podaci obrađeni su u računalnom programu »Cesta«, a za statističku obradu podataka korišten je računalni program STATISTICA 8. Statističkom analizom podataka prikupljenih različitim metodama terenske izmjere ustanovljeno je kako između podataka koji su povezani uz horizontalno i vertikalno razvijanje trase šumske ceste »587 B1 004« ne postoji statistički značajna razlika. Statistički značajna razlika pojavljuje se pri usporedbi površine poprečnih presjeka, volumena zemljanih masa i elemenata kolničke konstrukcije, što se dovodi u izravnu vezu s različitim načinom prikupljanja terenskih podataka prilikom izmjere poprečnih presjeka.
Ključne riječi: šumska cesta, rekonstrukcija, klasična i suvremena metoda, horizontalno i vertikalno razvijanje, poprečni presjeci, volumen zemljorada

Jedan od preduvjetâ potrebnih za racionalno gospodarenje šumskim ekosustavom svakako je kvalitetna šumska prometna infrastruktura. Nedovoljna otvorenost i nepovoljan razmještaj u prostoru primarne i sekundarne prometne infrastrukture stvara probleme u gospodarenju šumama te poskupljuje pridobivanje drva. U ovom je radu prikazano sadašnje stanje primarne i sekundarne otvorenosti gospodarske jedinice Belevine te srednje stvarne udaljenosti privlačenja drva na razini odjela/odsjeka. Iznesen je i prijedlog daljnjega otvaranja prostorno izdvojenoga odjela 18. Odjel 18 najmanje je otvorena površina te gospodarske jedinice (GJ) i u potpunosti je okružen privatnim površinama. U raščlambi parametara otvorenosti istraživanoga područja primijenjeni su programi ArcGIS 10.1 i QGIS 2.14.3. U istraživanoj GJ srednja stvarna udaljenost privlačenja drva iznosi 156,7 ± 127,3 m, s najvećom udaljenosti od 762 m i ukupnim faktorom privlačenja drva od 2,02. Analiza faktora privlačenja drva na razini odjela/odsjeka GJ Belevine dala je širok raspon podataka, od najmanjih 0,32 do najvećih 3,25, što postavlja upitnim primjenu pretvorbenih faktora na najnižoj operativnoj razini. Nakon predložene rekonstrucije poljskoga puta u šumsku cestu smanjena je srednja geometrijska udaljenost privlačenja drva odjela 18 (478 m → 253 m), odnosno njegovih pojedinih odsjeka: 18a (373 m → 254 m), 18b (509 m → 214 m) te 18c (677 m → 344 m).
Ključne riječi: srednja udaljenost privlačenja drva, primarna otvorenost šuma, sekundarna otvorenost šuma, GIS

Transport drva najskuplji je dio pridobivanja drva, koji uglavnom sadrži tri faze: skupljanje drva, privlačenje drva te daljinski transport drva, najčešće kamionskim skupovima. Prva i druga faza, koje se odvijaju pri privlačenju drva, a koje se još nazivaju i primarni transport, najvažnije su sa stajališta troškova, koji ovise o prosječnoj udaljenosti između šumskoga radilišta, tj. sječine i najbliže šumske ceste odnosno pomoćnoga stovarišta. Ta se udaljenost naziva srednja udaljenost privlačenja drva. Utvrđivanje srednje udaljenosti privlačenja drva izuzetno je važno za operativno planiranje u šumarstvu jer je to pokazatelj otvorenosti šuma i u izravnoj je vezi s troškovima pridobivanja drva. Vrijednost srednje udaljenosti privlačenja može biti utvrđena na više načina: izmjerom na terenu, izračunavanjem uz pomoć matematičkih modela te uz pomoć GIS-ovih programskih paketa, kao što je ArcGIS 10. Srednja udaljenost privlačenja drva može se iskazivati kao geometrijska i/ili stvarna. Srednju stvarnu udaljenost privlačenja drva čini umnožak srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva i faktora privlačenja drva. Faktor privlačenja drva ovisi o nagibu terena (vertikalna korekcija terena) te prisutnosti prepreka na površini (horizontalna korekcija terena) s koje se privlači drvo. Srednja geometrijska udaljenost privlačenja drva izračunata je pomoću modula ArcMap u računalnom programu ArcGIS 10 i definirana je kao udaljenost između težišta odjela i najbliže točke na šumskoj cesti. U ovom je istraživanju faktor privlačenja drva dobiven na temelju prostorne analize digitalnoga modela reljefa (DMR), odnosno na temelju nagiba i nadmorske visine terena. Stvarna srednja udaljenost privlačenja drva dobivena pomoću računalnoga programa ArcGIS 10 uspoređena je sa srednjim udaljenostima izračunatim u izvedbenim projektima osam uzorkovanih odjela u gospodarskoj jedinici »Bobija–Ribnik«, Šumarija »Oštrelj–Drinić« Petrovac, Republika Srpska. Zaključno, faktor privlačenja drva za terenske uvjete u osam uzorkovanih odjela izračunat je kao odnos između stvarne srednje udaljenosti privlačenja drva iz izvedbenih projekata i geometrijske srednje udaljenosti privlačenja drva izračunate pomoću Geografskoga informacijskoga sustava (GIS).
Ključne riječi: transport drva, faktor privlačenja drva, DMR, GIS

U radu je na temelju podataka dobivenih laserskim skeniranjem iz zraka prikazana obrada 3D oblaka točaka te različiti načini i mogućnosti uporabe podataka pri praćenju i izmjeri vegetacije urbanih područja. U istraživanju su korišteni lidarski (engl. LiDAR = Light Detection and Ranging) podaci dobiveni u Zagrebu, točnije na Lenucijevoj potkovi, na Trgu Nikole Šubića Zrinskoga. Na istraživanom području za svako je locirano stablo određena vrsta i mjerena njegova visina (m) ultrazvučnim visinomjerom Vertex III. Terenskom izmjerom obuhvaćeno je 146 stabala (od toga 140 hibridnih platana (Platanus × hispanica) i 6 stabala javora mliječa (Acer platanoides L.). Prosječna izmjerena visina uređajem Vertex III iznosila je 24,0 m s rasponom od 5,60 m za najniže stablo do 36,0 m za najviše izmjereno stablo. Srednji prsni promjer iznosio je 74 cm s rasponom od 8 cm do 160 cm. Laserskim skeniranjem iz zraka i obradom prikupljenih podataka dobiven je georeferencirani 3D oblak točaka razvrstan u četiri razreda kao proizvod obrade sirovih podataka u softveru LAStools te prikazan u softveru QTM za vizualizaciju oblaka točaka. Prilikom očitavanja visine iz oblaka točaka izdvojena su 134 stabla. Srednja izmjerena visina stabala temeljem oblaka točaka iznosi 23,07 m, najniže izmjereno stablo visine je 5,31 m, a najviše 33,34 m. Statističkom obradom i usporedbom podataka dobiveni su koeficijent korelacije rs = 0,91 i koeficijent determinacije R2 = 0,83, dok je p = 0,000 (p < 0,05), što upućuje na statističku značajnost dobivene korelacije, a što potvrđuje validnost te upotrebljivost lidarskih podataka pri izmjeri i praćenju urbane vegetacije.
Ključne riječi: LiDAR, 3D oblak točaka, visina stabala, urbane šume, parkovni nasadi

Na mikroklimu šumske sastojine utječe makroklima širega područja, ali i tip šumskoga ekosustava, topografija, sastav odnosno vrste šumskoga drveća, dob i struktura šumske sastojine. Mnogi ekološki i biološki procesi u šumskim ekosustavima usko su povezani s meteorološkim prilikama i stoga je nužno njihovo poznavanje. Mikroklimatska su istraživanja obavljena na otoku Mljetu. Na ukupno četiri lokacije, dvije u šumi alepskoga bora, a dvije u šumi hrasta crnike s mirtom, postavljene su mikroklimatske stanice. Sastojine su osim različitih glavnih vrsta šumskoga drveća bile i različita uzgojnoga oblika, sastava vrsta, sklopa krošanja, dobi i strukture. Mjerena je temperatura zraka na visini od 1 m, temperatura tla i volumetrijska vlaga tla na dubini od 20 cm. Srednje vrijednosti temperature zraka i temperature tla bile su najveće u šumskoj kulturi rijetkoga sklopa krošanja alepskoga bora. Srednja je vrijednost volumetrijske vlage tla bila najveća u sjemenskoj sastojini s potpunim sklopom krošanja hrasta crnike. Analiza podataka mikroklime šumskih ekosustava hrasta crnike i alepskoga bora služi za bolje upoznavanje ekoloških uvjeta tih šumskih ekosustava i staništa.
Ključne riječi: mikroklima, struktura sastojine, hrast crnika, alepski bor

Održivo i ekonomski isplativo gospodarenje šumskim ekosustavima može se postići isključivo u slučaju uspostave optimalne šumske transportne mreže na terenu pri kojem su troškovi izgradnje i održavanja primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture svedeni na minimum. U ovom istraživanju korišten je ponderirani grafički algoritam koji je pomoću čvorova (prijedlog mjesta pomoćnih stovarišta) i veza (inačica šumske ceste) optimizirao šumski transportni sustav. Vrijednosti svakoga čvora i veze izračunavane su za svih 36 inačica šumskih cesta u istraživanoj sječini. Analizirajući vrijednosti čvorova (mjesta pomoćnih stovarišta) ustanovljeno je kako ukupni troškovi privlačenja variraju u ovisnosti o vrijednostima duljine privitlavanja i privlačenja te o broju privučenih trupaca. Ukupni troškovi privlačenja izračunati za svaki čvor omogućili su određivanje mjesta pomoćnih stovarišta kod kojih su troškovi privlačenja najniži te nadalje određivanje veza koje će poslije služiti pri odlučivanju o optimalnom horizontalnom pružanju šumske ceste. Troškovi vezani uz šumsku cestu ovise o duljini i uzdužnom nagibu veza, poprečnom nagibu terena i jediničnim troškovima izgradnje pojedine veze. Općenito se može reći da troškovi izgradnje svake veze rastu povećanjem duljine veze, poprečnoga nagiba terena i uzdužnoga nagiba. Rezultati ovoga istraživanja pokazuju da su čvorovi i veze konstruirani na padinama blažih nagiba najjefitinije, a ujedno i ekonomski najopravdanije inačice. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem uvelike doprinose razumijevanju svih pogodnosti koje, na GIS-u temeljen, ponderirani grafički algoritam pruža pri određivanju optimalnoga šumskoga transportnoga sustava. Ukupni troškovi privlačenja manji su na pomoćnim stovarištima u čijem gravitacijskom području postoji veća doznačena masa odnosno više doznačenih stabala. Dakle, ako je broj doznačenih stabala u blizini mjesta pomoćnih stovarišta veći, a udaljenost do pomoćnoga stovarišta manja, ukupni troškovi privlačenja promatranoga pomoćnoga stovarišta postaju manji.
Ključne riječi: ponderirani grafikon, šumska cesta, pomoćno stovarište, minimalni troškovi, optimizacija, GIS

Inovacija je temelj današnje poslovne prakse i pokretačka snaga suvremene ekonomije. Na razini zajedničke europske politike inovacije se drže glavnim čimbenikom ekonomskoga rasta, konkurentnosti i zapošljavanja, a za mnoge uspješne tvrtke inovacije su ključni čimbenik njihova rasta i razvoja. Važnost je inovacija prepoznata i u šumarstvu te se u mnogim razvijenim zemljama provode razni projekti i akcije vezani uz osnaživanje inovacija u šumarstvu. U ovom se radu predstavljaju dva istaknuta međunarodna programa, odnosno pristupa koji su usmjereni nagrađivanju šumarskih inovacija i koji stoga imaju važnu ulogu u promicanju i poticanju inovacija u šumarstvu. Jedan od tih programa je Schweighoferova nagrada za inovacije u europskom šumarsko-drvnom sektoru. Drugi je medalja za inovacije koju dodjeljuje njemački Centar za šumski rad i tehnologiju (KWF). Prikaz odabranih programa uključuje postupak nominacije i ocjenjivanja inovacija, kategorije inovacija i nagrade te posebno aktualne pobjednike, tj. nagrađene inovacije u šumarstvu. Inovacije se u šumarstvu smatraju instrumentom koji može poboljšati konkurentnost šumarskih proizvoda i usluga, ojačati razvoj šumarstva i drvne industrije te osigurati uspješne odgovore na izazove koji dolaze. Prikazom dvaju priznatih sustava nagrađivanja šumarskih inovacija i primjera uspješnih (nagrađenih) inovacija namjerava se utjecati na razvoj svijesti o važnosti i ulozi inovacija u šumarstvu te u konačnici pridonijeti jačanju inovacija i razvoju inovacijske kulture u šumarskom sektoru.
Ključne riječi: inovacije u šumarstvu, inovacijske nagrade, promicanje inovacija

U Hrvatskoj je registrirano 1305 uzgajivača (tzv. dobavljača) i 358 ha nasada božićnih drvaca. U 2016. godini proizvedeno je 2 574 212 božićnih drvaca (minimalne visine 20 cm). Naši uzgajivači uglavnom nemaju genetski kvalitetan, testiran reprodukcijski materijal koji bi se odlikovao stabilnošću poželjnih fenotipskih svojstava, što, među ostalim, rezultira velikim varijacijama u kvaliteti njihova konačnoga proizvoda. Međutim, za proizvodnju ornamentalno visokovrijednih božićnih drvaca potrebno je raspolagati kvalitetnim genotipovima koji će se uzgajati u primjereno optimalnim okolišnim uvjetima. Samo podjednakom brigom za obje navedene sastavnice (genotip i okoliš) može se postići uspješna proizvodnja visokokvalitetnih drvaca. Zbog toga smo odlučili pokrenuti proces oplemenjivanja radi stvaranja i proizvodnje domaćega genetski poboljšanoga reprodukcijskoga materijala božićnih drvaca.
U ovom su radu opisane faze i dinamika izvedbe započetoga oplemenjivanja naših dviju autohtonih vrsta – obične smreke i obične jele. Kao ciljna fenotipska svojstva izabrane su gustoća krošnje, oblik krošnje i debla te raspored iglica na izbojcima. Definirani su i opisani kriteriji za ocjenjivanje ciljnih fenotipskih svojstava odnosno kriteriji provedene selekcije plus stabala u dostupnim matičnim populacijama. Kandidati jedinke su izabrani u kategoriju plus jedinke ako im je ponderirana ukupna ocjena fenotipske kvalitete bila barem jednu standardnu devijaciju viša od aritmetičke sredine pripadajuće populacije. Teorijski raspon ponderiranih ocjena kretao se od 2,0 (2,6) do 5,0, pri čemu je viša ocjena značila veću fenotipsku kvalitetu.
Ukupno je ocijenjeno 65 kandidata stabala obične smreke. Selekcijski kriterij zadovoljilo je šest kandidata s ocjenama u rasponu od 4,0 do 4,5. U matičnoj populaciji obične jele ukupno je ocijenjeno 90 kandidata stabala. Od toga je selekcijski kriterij zadovoljilo 15 kandidata s ocjenama u rasponu od 4,1 do 4,8. Izabrane plus jedinke začetak su kolekcije biljnoga materijala koji će poslužiti za daljnje faze procesa oplemenjivanja.
Ključne riječi: Picea abies (L.) Karst., Abies alba Mill., reprodukcijski materijal, fenotipska selekcija, plus stabla

I ove godine u organizaciji Društva za športsku rekreaciju Salinovec te pod ponovnim pokroviteljstvom Grada Ivanca i Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 17. i 18. lipnja u parku stare škole Salinovec održan je 3. hrvatski festival kiparenja motornom pilom. Festival su ove godine podržali Unikomerc-uvoz d.o.o., Hrvatsko šumarsko društvo, ali i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Zbog svoje atraktivnosti i izuzetne posjećenosti prethodnih godina festival je postao jedna od manifestacija kojom se obilježavaju Dani grada Ivanca u lipnju. Otvorio ga je gradonačelnik grada Ivanca Milorad Batinić, dipl. ing. šum., uz njega je govor na otvaranju održao i dekan Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, koji je istaknuo veliko zadovoljstvo što Šumarski fakultet od samoga početka podržava tu manifestaciju i pomaže u njezinu razvijanju te što se iz godine u godinu festival odvija sve uspješnije.
Svoje umijeće kiparenja motornom pilom pokazalo je pet natjecatelja iz Hrvatske, četiri iz Slovenije te dvojica natjecatelja iz Slovačke…

Od 13. do 15. rujna 2017. godine u Makedoniji u Nacionalnom parku Mavrovo održano je 4. međunarodno savjetovanje »Šumsko inženjerstvo jugoistočne Europe – stanje i izazovi« u organizaciji Šumarskoga fakulteta Sveučilišta »SS Cyril and Methodius« u Skoplju, Republika Makedonija. Prethodna takva savjetovanja održana su 2014. godine u Hrvatskoj u Zalesini, 2015. godine u Srbiji na Goču i 2016. godine u Sloveniji na Planici.
Nacionalni park Mavrovo osnovan je 1948. godine te je najveći od triju nacionalnih parkova u Republici Makedoniji. Prostire se na 72 204 hektara oko istoimenoga jezera u Makedoniji na sjeverozapadu države. Obuhvaća planine Korab, Dešat, jugozapadne ogranke Šar-planine, velike dijelove planine Bistre te sjeverne dijelove Krčine. Središnji dio parka zauzima dolina i slijev rijeke Radike. Mavrovo ima prekrasne bukove šume u kojima živi 60 endemskih vrsta biljaka, 140 vrsta ptica i tridesetak vrsta sisavaca.
Savjetovanje je održano u hotelu »Alpina« u Mavrovu. Sudjelovalo je više od 34 sudionika sa šumarskih fakulteta iz Skoplja, Sarajeva, Banje Luke, Zagreba, Ljubljane i Beograda…

Pojam šumarska mehanizacija, osim dvaju značenja: ‘prožimanje tehnike i tehnologije’ (mehanizirana sredstva za radove u šumarstvu) i ‘postupak mehaniziranja šumskih radova’, u posljednje vrijeme proširuje značenje i na značajke šumarskoga inženjerstva.
Godine 2017. pada vrlo važna obljetnica – pedeset godina od početka održavanja sastanaka na međunarodnoj razini znanstvenika i stručnjaka koji se bave šumarskom mehanizacijom. Prvi je takav skup održan 1966. godine u Zvolenu (bivša Čehoslovačka) pod imenom »Forest Machanization« radi okupljanja vodećih ljudi iz područja šumarske tehnike (strojevi) i tehnologije. Izvorna je ideja organizatora bila pružiti stručnjacima priliku da raspravljaju o šumarskom inženjerstvu ponajprije u vezi s tehničkim sredstvima i strojevima za obavljanje radova u šumskoj proizvodnji te produbljivati znanja i spoznaje pri izučavanju ove problematike, razmjenjivati ideje i popunjavati praznine zbog različitih razvojnih razina tehnologije pojedinih zemalja. U počecima su znanstveni skupovi obuhvaćali u prvom redu stručnjake zemalja istočne i srednje Europe, a posljednjih se desetljeća skupu pridružuju i znanstvenici i stručnjaci iz sjeverne i zapadne Europe te gotovo cijeloga svijeta i sa svih pet kontinenata…