Posljednjih godina digitalna aerofotogrametrija počinje se primjenjivati kao alternativna metoda zračnomu laserskomu skeniranju u trodimenzionalnom modeliranju šumskih površina, poglavito u izradi digitalnih modela površine (DSM-ova). Za potrebe inventure šuma DSM se uglavnom koristi u kombinaciji s digitalnim modelom reljefa, preklapanjem kojih se dobije digitalni model visine sastojina/krošanja (CHM) koji se potom koristi za procjenu različitih varijabli pojedinačnih stabala ili šumskih sastojina.

Glavni je cilj ovoga istraživanja bio ispitati vertikalnu točnost DSM-ova različite prostorne rezolucije na šumskom području. U tu su svrhu za nizinske šume hrasta lužnjaka (GJ Kunjevci, UŠP Vinkovci) izrađeni DSM-ovi prostorne rezolucije 0,3 m (DSM0,3), 0,5 m (DSM0,5), 1 m (DSM1), 2 m (DSM2) i 5 m (DSM5) metodom slikovne korelacije digitalnih stereoaerosnimaka. Vertikalna točnost DSM-ova ispitana je usporedbom nadmorske visine 294 vrha stabala izmjerena manualnom, stereofotogrametrijskom izmjerom i nadmorske visine očitane s DSM-ova.

Prema očekivanjima najveća je točnost dobivena za DSM0,3 (drugi korijen srednje kvadratne pogreške, RMSE = 0,76 m; srednja pogreška, ME = –0,03 m), ali je gotovo identična točnost dobivena i za DSM0,5 (RMSE = 0,76 m; ME = –0,05 m) i DSM1 (RMSE = 0,76 m; ME = –0,07 m). Nešto manja točnost dobivena je za DSM2 (RMSE = 0,84 m; ME = –0,16 m), a najmanja točnost dobivena je za DSM5 (RMSE = 1,31 m; ME = –0,54 m).

Dobiveni rezultati pokazuju da smanjivanje prostorne rezolucije rasterskih DSM-ova od 0,3 m do 1 m ne utječe bitno na njihovu vertikalnu točnost, odnosno na točnost pri očitavanju nadmorske visine vrhova stabala. Daljnjim smanjivanjem prostorne rezolucije prema 2 m, a osobito do 5 m, vertikalna točnost DSM-ova se smanjuje. Buduća istraživanja vrijedilo bi usmjeriti na ispitivanja mogućnosti primjene DSM-ova različite prostorne rezolucije u inventuri šuma, i to: DSM0,3 i DSM0,5 za pridobivanje informacija na razini pojedinačnih stabala, DSM0,5 i DSM1 na razini plohe te DSM1, DSM2 i DSM5 na razini sastojine.

Ključne riječi: digitalni model površine (DSM), digitalna fotogrametrija, aerosnimke, slikovna korelacija, inventura šuma

U radu je ispitana točnost fotogrametrijske procjene srednje sastojinske visine odvojeno po glavnim vrstama drveća (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab) na brežuljkastom području šumoposjedničkih šuma središnje Hrvatske. U istraživanju su korištene digitalne stereoaerosnimke prostorne rezolucije GSD 30 cm te digitalni vektorski podaci za izradu digitalnoga modela reljefa (DMR-a). Stereofotogrametrijska izmjera visine stabala provedena je na fotogrametrijskim plohama postavljenim na aerosnimkama na temelju GPS-om snimljenih prostornih koordinata (x, y) središta terenskih. Fotogrametrijska visina svakoga stabla na plohi izračunata je kao razlika nadmorske visine vrha stabla određena na aerosnimkama i podnožja stabla dobivena iz DMR-a. Točnost fotogrametrijski procijenjene visine pojedinih vrsta drveća ispitana je usporedbom s referentnom terenski procijenjenom visinom. Radi toga je za svaki odsjek izračunata fotogrametrijski i terenski srednja sastojinska visina odvojeno po vrstama drveća. Srednja sastojinska visina izračunata je kao aritmetička sredina svih izmjerenih visina unutar odsjeka.

Za sve tri promatrane vrste drveća (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab) dobivena su vrlo slična odstupanja fotogrametrijski procijenjene srednje sastojinske visine u odnosu na referentne terenske vrijednosti. Ipak, najtočniji rezultati dobiveni su za obični grab (MD = –1,97 %, RMSE% = 8,29 %), a nešto slabiji za običnu bukvu (MD = 2,16 %, RMSE% = 10,16 %) i hrast kitnjak (MD = 3,06 %, RMSE% = 10,27 %). Rezultati su istraživanja potvrdili veliku mogućnost primjene digitalnih aerosnimaka visoke prostorne rezolucije u inventuri šuma, odnosno pri procjeni srednje sastojinske visine.

Ključne riječi: stereofotogrametrija, digitalne aerosnimke, visina stabla, mješovite šumske sastojine, izmjera šuma

Tematika rada vezana je uz mogućnost uporabe biotehničkih mjera pri stabilizaciji donjega ustroja šumskih cesta na dionicama gdje je razina podzemne vode vrlo visoka, odnosno gdje dolazi do prekomjernoga vlaženja nosivoga donjega ustroja šumske ceste. Vrlo se često radi o kratkim dionicama koje usprkos svojoj kratkoći mogu otežati ili blokirati pristup većemu i/ili manjemu šumskomu kompleksu. U povijesti su se te problematične dionice šumskih cesta stabilizirale upotrebom višemetarskoga prostornoga drva, odnosno drvenim talpama. Trenutačno u svijetu postoji težnja osuvremenjivanju biotehničkih mjera radi zamjene višemetarskoga prostornoga drva, korištenoga pri stabilizaciji donjega ustroja kritičnih dionica šumskih cesta, prosušenom drvnom sječkom. U ovom je radu istraživana mogućnost stabilizacije kritičnih dionica šumskih cesta u uvjetima prekomjernoga vlaženja upotrebom prosušene drvne sječke. Da bi se utvrdile najbolje metode stabilizacije, u radu su testirane tri različite tehnologije stabilizacije kombinirajući upotrebu prosušene drvne sječke, geotekstila i lomljenoga kamena. Stabilizirane dionice šumske ceste, nakon izgradnje, podvrgnute su prometnom opterećenju nastalom tijekom uobičajenih radnih operacija u šumarstvu: sječa, izrada i privlačenje drvnih sortimenata. Mjeren je modul deformacije kolničke konstrukcije te su utvrđivana ostala svojstva oštećenja uočenih na pojedinoj mjernoj plohi. Naposljetku, promatrane su promjene u izgledu poprečnih profila. Rezultati pokazuju da se ni pri vrlo malim vrijednostima modula deformacija statistički značajno ne razlikuju promjene u izgledu poprečnoga profila kod dviju od triju testiranih tehnologija stabilizacije. Dobiveni rezultati upućuju na to da se dvije testirane tehnologije stabilizacije kod kojih ne postoji statistički značajna razlika u izgledu poprečnoga profila mogu koristiti pri stabilizaciji donjega ustroja na dionicama šumskih cesta koje su izložene prekomjernoj vlažnosti. Glavna prednost upotrebe takve vrste stabilizacije donjega ustroja šumskih cesta očituje se u činjenici da se primjenjuje materijal dobiven iz obnovljivoga izvora te da tijekom stabilizacije ne dolazi do iskopa i transportiranja slabonosivoga materijala koji se nalazi na kritičnoj dionici šumske ceste.

Ključne riječi: šumska cesta, stabilizacija, traktorski put, drvna sječka, provoznost

Postavljen je cilj da se podrobno istraži utjecaj odabranih svojstava sirovine (promjera obloga energijskoga drva i vrste drva te udjela vode) na učinkovitost pojedinih radnih zahvata, posebice prepiljivanja i cijepanja za koje se na temelju rezultata prethodnih istraživanja očekuje utvrđivanje ovisnosti o tim svojstvima sirovine.

Radi utvrđivanja učinkovitosti mehanizirane izrade kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva strojem Posch Spaltfix S-360 primijenjena je protočna metoda kronometrije. Utvrđeni su radni zahvati efektivnoga vremena i prekidi rada te izmjereni utrošci vremena i ostvareni učinci. Višestrukom regresijskom analizom istražena je ovisnost utroška vremena pojedinih radnih zahvata o promjeru obloga energijskoga drva i vrsti drva te udjelu vode. Konstruiran je model za izračun proizvodnosti izrade kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva na temelju signifikantnih utjecajnih parametara.

Istraživanjem je utvrđeno da promjer obloga energijskoga drva pozitivno utječe na proizvodnost istraživanoga procesora Posch Spaltfix S-360 sukladno zakonu obujma komada. Osim pozitivnoga utjecaja na proizvodnost utvrđen je i statistički značajan utjecaj promjera višemetarskoga obloga energijskoga drva na povećanje utroška vremena radnoga zahvata prepiljivanje.

Značajno povećanje kakvoće, a time i vrijednosti istraživanoga ogrjevnoga drva moguće je postići optimiziranjem prirodnoga prosušivanja sirovine ili proizvoda radi dostizanja 25 % i manje udjela vode. No, i prirodno prosušivanje i sortiranje ulazne sirovine radi ujednačivanja dimenzija konačnoga proizvoda zahtijevaju jednoličnu i stalnu dobavu dostatne količine sirovine.

Rezultati istraživanja trebaju poslužiti optimizaciji proizvodnoga sustava čiju okosnicu čini istraživani procesor, ali i upozoriti na opće zakonitosti utjecaja odabranih svojstava sirovine na očekivanu proizvodnost izrade kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva procesorima.

Ključne riječi: promjer, prepiljivanje, cijepanje, obična bukva, obični grab, kakvoća proizvoda

Pri prijevozu prostornoga drva za preradu (celuloznoga drva) poznavanje ukupne mase tovara vrlo je važno jer se prodaja toga proizvoda obavlja na osnovi mase. Osnovni je cilj istraživanja utvrđivanje raspodjela mase tovara jelova celuloznoga drva koja se može prevesti na različitim tipovima šumskih kamionskih skupova te usporedba s dopuštenim ograničenjima osovinskoga opterećenja i ukupne mase natovarenoga kamionskoga skupa. Istraživanja su obuhvatila šumske kamionske skupove IVECO Trakker 500, proizveden 2012. godine, i MAN TGS 33.440, proizveden 2014. godine. Oba su kamionska skupa opremljena istom hidrauličnom dizalicom Epsilon Palfinger M110Z i prikolicom PSM 200.

Tijekom istraživanja osovinsko je opterećenje mjereno pomoću prijenosnoga mjernoga sustava od četiriju mjernih platformi DINI ARGEO WWSC. Točnost je mjerenja mjernoga sustava 1 kg. Za potrebe istraživanja prijenosni je sustav vaga umjeren pomoću certificiranoga etalona za umjeravanje vaga.

Osovinsko je opterećenje praznoga kamionskoga skupa IVECO mjereno šest puta, a kamionskoga skupa MAN osam puta tijekom istraživanja. Kamionski skup MAN u prosjeku ima manju masu za 570 kg. Kod oba neopterećena kamionska skupa najveće osovinsko opterećenje nalazi se na drugoj osovini kamiona. Usporedbom sa zakonskim ograničenjima utvrđeno je da korisna nosivost kamionskoga skupa MAN iznosi 21 341 kg, a kamionskoga skupa IVECO 20 771 kg.

Ukupno su obavljena 24 mjerenja osovinskoga opterećenja natovarenih kamionskih skupova s različitim tovarima jelova celuloznoga drva – 11 puta na kamionskom skupu IVECO i 13 puta na kamionskom skupu MAN. Raspodjela ukupnoga osovinskoga opterećenja u oba je kamionska skupa približno jednaka. Na kamion otpada 60 % ukupnoga opterećenja, a na prikolicu 40 %. Neznatno se odstupanje 1–2 % nalazi između pojedinoga osovinskoga opterećenja na istraživanim kamionskim skupovima.

Masa je tovara izračunata iz razlike osovinskoga opterećenja natovarenih šumskih kamionskih skupova i prosječnih vrijednosti osovinskoga opterećenja nenatovarenih kamionskih skupova. Najmanje vrijednosti mase tovara koje se raspodjeljuju na prednju osovinu kamiona u prosječnim relativnim odnosima iznose 21 % mase tovara kod kamionskoga skupa IVECO, odnosno 17 % kod kamionskoga skupa MAN.

Na osnovi podataka ustanovljene su razlike u načinu slaganja drvnih sortimenata u tovarni prostor, ali one nisu utjecale na pojavu pretovara. Na pojavu pretovara, odnosno na prekoračenje dopuštene ukupne mase šumskih kamionskih skupova pri prijevozu drva na javnim cestama utječe ponajprije ukupna masa tovara.
Rezultatima se istraživanja ukazuje na smjernice razvoja šumskih kamionskih skupova te izvode određeni zaključci u svezi s primjenom šumskih kamionskih skupova pri prijevozu drva.

Ključne riječi: šumski kamionski skup, masa tovara, osovinsko opterećenje, zakonska ograničenja, jelovo celulozno drvo

Gabioni su žičane košare ispunjene kamenom, ali ispuna može biti i od drugoga materijala (cigla, drvo, ukrasno staklo). Počeci upotrebe takvih sustava sežu još u najranije civilizacije, a svoju su primjenu zadržali do danas. Tri su osnovna oblika gabiona: gabionska košara, gabionski madraci i vrećasti gabioni. Gabionske košare uglavnom služe (Brooks i Nielsen 1992) kao potporni ili ogradni zid, a rjeđe kao stabilizacija. Gabionski su madraci svojevrsni žičani »jastuci« ispunjeni kamenim materijalom koji služi za oblaganje riječnih korita, kanala, potoka i bujica radi regulacije vodenih tokova i sprečavanja erozije tla. Vrećasti gabioni (gabionske vreće) u posljednje se vrijeme najčešće upotrebljavaju pri radovima na učvršćivanju korita rijeka i podnožja nasipa. Gabioni danas služe u mnogim područjima ljudske djelatnosti, a najvažniji je doprinos zaštitna funkcija pri regulaciji vodotokova i pokosa na cestama. Stabilizacija i utvrđivanje nasipa gabionima potvrđuje njihovu široku primjenu. Dodatan je doprinos i njihova dekorativna funkcija zbog koje se upotrebaljavaju pri uređenju okoliša. Zbog široke mogućnosti primjene gabione danas priznaje većina inženjera diljem svijeta kao standardni građevinski materijal. Prednosti i nedostaci primjene gabiona polazna su točka u njihovoj upotrebi te poticaj za daljnja istraživanja.

Ključne riječi: gabioni, zaštita pokosa, gospodarska cesta manje nosivosti, uređenje okoliša, upravljanje vodenim tokovima

Austrijsko je šumarstvo doživjelo velike promjene u posljednjih petsto godina. U početku se drvo pridobivalo brojnim neorganiziranim sječama šuma za potrebe industrije željeza i solana kada su mnoga šumska područja ogoljena i šume izgubljene, dok se danas površina šuma iz godine u godinu povećava. Od šezdesetih godina 20. stoljeća, kada je napravljena prva inventura šuma, pa sve do danas šumska se površina u Republici Austriji povećavala za 300 000 hektara. Danas austrijske šume zauzimaju gotovo četiri milijuna hektara, odnosno 47,6 % države je pod šumom. Najrasprostranjenija je smreka s udjelom od 61,2 %. Prema podacima iz 2009. godine državnim šumama pripada tek 14,9 % udjela u ukupnoj šumskoj površini, dok su ostalo privatne šume koje se prema veličini površine mogu podijeliti na one veće od 200 hektara (udio od 31,2 %) i one manje od 200 hektara (udio od 53,9 %). Drvna zaliha tijekom godina raste, pa je tako od 1996. godine s 988 milijuna m³ danas porasla na 1,14 bilijuna m³ drva. S obzirom na to da se 25 % šuma nalazi na terenima strmih nagiba (većih od 60 %), oko 20 % posječenoga drva privlači se šumskim žičarama. Užita je drvna zaliha 2015. godine iznosila 17,55 milijuna m³ s udjelom crnogorice od 83 %.

Ključne riječi: gospodarenje šumama u Republici Austriji, smreka, austrijske šume, pregled gospodarenja šumama

Primjena biomase u energetici za šumarstvo je jedinstvena prilika. Ono ne samo da osigurava cijenu i tržište za proizvod koji se smatra tehnički najlošijim (prostorno drvo), već omogućuje i znatno učinkovitije iskorištavanje i intenzivnije njegovanje šuma. Razni radovi na njezi šuma, kao što su čišćenje i prve prorede, te uzgojni radovi u degradiranim sastojinama mogli bi postati isplativi s obzirom na to da postoji lokalno tržište i stalna, dugoročna potražnja za drvnom biomasom. Također, sadnja brzorastućih kultura i njihovo uspostavljanje na neobraslom šumskom zemljištu moglo bi povećati atraktivnost ulaganja u šumarstvo jer su stopa i razdoblje povrata puno kraći nego u klasičnom šumarstvu. U radu je korišten programski paket razvijen u tvrtki Lega d.o.o. kako bi se obavio optimizacijski izračun za dva tipa kogeneracijskih postrojenja »Combined Heat and Power« (CHP) i »Organic Rankine Cycle« (ORC), te je izvedena poredbena raščlamba rezultata optimizacijskoga izračuna. Prilikom donošenja odluke o ulaganju u dugoročne investicijske projekte provodi se ocjena financijske učinkovitosti ulaganja, odnosno budžetiranje kapitala. Površina koja zadovoljava godišnje potrebe postrojena izračunata je na temelju godišnjega prinosa kulture, godišnjih potreba za sječkom, duljine ophodnje, ogrjevne vrijednosti sječke i ogrjevne vrijednosti vrbe uzgojene u kulturama kratke ophodnje.

Ključne riječi: biomasa, proizvodnja energije, isplativost, kogeneracija, budžetiranje kapitala

Na trideset i osmoj sjednici Radne skupine o statistici, ekonomici i gospodarenju šumama ECE/FAO-a, održanoj u Ženevi 23. i 24 ožujka 2016. godine, prihvaćen je prijedlog da Republika Hrvatska bude domaćin trećega sastanka Ekspertnoga tima za energiju drva UNECE/FAO-a. Organizacija je sastanka, uz potporu Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, povjerena Šumarskomu fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Ekonomska komisija za Europu Ujedinjenih naroda (UNECE) osnovana je 1947. godine kao jedna od pet regionalnih komisija Ujedinjenih naroda. Glavni cilj Ekonomske komisije za Europu, koja uključuje pedeset i šest zemalja članica u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji, unaprjeđenje je paneuropske ekonomske integracije. Značajna je pažnja Ekonomske komisije za Europu tradicionalno posvećena i šumarstvu i drvnoj industriji, i to praćenjem stanja šuma u regiji, pružanjem pomoći u razvoju politika potrajnoga gospodarenja šumama i širenjem svijesti o šumskim proizvodima i općekorisnim funkcijama koje šumski ekosustavi pružaju društvu…

U organizaciji Društva za športsku rekreaciju Salinovec te pod ponovnim pokroviteljstvom Grada Ivanca i Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 4. i 5. lipnja u parku stare škole Salinovec održan je 2. hrvatski festival kiparenja motornom pilom. Festival je otvorio gradonačelnik grada Ivanca Milorad Batinić, dipl. ing. šumarstva.
Svoje umijeće kiparenja motornom pilom predstavilo je sedam natjecatelja iz Hrvatske te četiri iz Slovenije. Na festivalu su sudjelovali ovi kipari…

U Varšavi je od 4. do 7. rujna 2016. godine održano 49. međunarodno znanstveno savjetovanje udruženja FORMEC pod naslovom »From Theory to Practice: Challenges for Forest Engineering« u organizaciji varšavskoga Prirodoslovnoga sveučilišta (SGGW) pod vodstvom predsjednika Organizacijskoga odbora profesora Tadeusza Moskalika.
Glavni je cilj savjetovanja bio naglasiti sve izazove s kojima se susreću brojni sudionici u šumarstvu, a posebice vezano uz različite sječne sustave, otvaranje šuma, prijevoz drva, okolišnu pogodnost radova pridobivanja drva, uporabu šumske biomase za energiju te sigurnost pri radu. Kao i svake godine, ideja je savjetovanja FORMEC-a povezivanje znanstvenika, istraživača i praktičara iz cijeloga svijeta radi izmjene iskustava, znanja i vještina u području šumarskih tehnika i tehnologija…

U Planici je od 21. do 23. rujna 2016. godine održano 3. međunarodno znanstveno savjetovanje »Gozdarsko inženirstvo jugovzhodne Evrope – stanje in izzivi«. Organizator je savjetovanja bio Odsjek za šumarstvo i obnovljive šumske resurse Biotehničkoga fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Savjetovanje je održano u Olimpijskom sportskom centru Planica, a sudjelovalo je preko trideset sudionika iz zemalja regije. Među sudionicima bili su znanstvenici i istraživači šumarskih fakulteta iz Skoplja, Sarajeva, Banje Luke, Zagreba, Ljubljane i Beograda, zatim predstavnici sponzora Tajfun, Uniforest, Husquarna, Vilpo i Pahernikova ustanova. Predstavljeno je više od dvadeset znanstvenih, stručnih i preglednih radova…

U Zadru je od 21. do 24. rujna 2016. godine održan 6. međunarodni stručno-znanstveni skup »Zaštita na radu i zaštita zdravlja«. Cilj je skupa bio pružanje i razmjena najnovijih informacija i postignuća iz izrazito multidisciplinarnih područja, kao što je zaštita na radu, zaštita zdravlja i sigurnost u zemlji i inozemstvu. Okupljanje stručnjaka iz područja sigurnosti i zaštite na radu potaknulo je Veleučilište u Karlovcu još 2006. godine u okviru prvoga ovakvoga stručno-znanstvenoga skupa…