Poštovane čitateljice i čitatelji!
Više je važnih događaja koji 2015. godinu čine izuzet no značajnom za cjelokupno hrvatsko šumarstvo i oso bitom za časopis koji je pred vama. To je, ponajprije, proslava 250. godišnjice hrvatskoga šumarstva te niz ma nifestacija i aktivnosti održanih tijekom godine povodom obilježavanja toga velikoga jubileja. Za časopis je 2015. godina također obljetnička pa je obi lježena organizacijom međunarodnoga savjetovanja i određenim no vostima u djelovanju samoga časopisa.

U radu se prikazuju rezultati ispitivanja mišljenja i stavova proizvodnih šumskih radnika. Svrha je istraživanja bila ispitati i obrazložiti neke vrijednosne kriterije šumskih radnika te prikazati njihove eventualne promjene u 15-godišnjem razdoblju. Istraživanje je obavljeno anketiranjem uz pomoć unaprijed pripremljenoga, odnosno 1998. godine prvi put provedenoga upitnika. Anketiranje provedeno tijekom 2012/13. godine i usporedba s rezultatima iz 1998. godine omogućili su uočavanje promjena u nekim pokazateljima za dvije promatrane, vremenski udaljene skupine ispitanika. Ispitivanja su obuhvatila: (1) opće i socioekonomske pokazatelje radnika, (2) odabir profesije, osposobljavanje za rad i poželjne osobine radnika, (3) procjenu zaštite zdravlja i sigurnost radnika, (4) vrijednosne i tehnološke kriterije prema radu, (5) zaštitu prava iz rada zaposlenika, (6) svakodnevne interese radnika i očekivanja u neposrednoj budućnosti, (7) ocjenu istraživanja, strukture upitnika i sadržaja pitanja. Rezultati istraživanja u jednom dijelu pokazatelja: a) odražavaju određena povoljna kretanja i pozitivne pomake ostvarene u promatranom razdoblju – sigurnost i zdravlje radnika, odnos prema radu, odabir profesije i sl.; b) upućuju na zaustavljanje nepovoljnih trendova – djelotvornost organiziranosti radilišta, eksploatacijsko stanje strojeva; c) upućuju na daljnje pogoršanje stanja ili nastavak nepovoljnih kretanja – pad životnoga standarda, osposobljavanje za rad u šumi, svakodnevna psihička opterećenja radnika i dr.

Ključne riječi: šumski rad, standard radnika, osposobljavanje za rad, osobine radnika, zdravlje i ozljeđivanje, vrijednosni kriteriji radnika, prava radnika

U radu su prikazane značajke nove traktorske poluprikolice »Lika« s ugrađenom hidrauličnom dizalicom »Palms«. Prikolica je izrađena u Hrvatskoj po mjerama koje su već ispitane u šumarskoj praksi u srednjoj Europi, dok je hidraulična dizalica »Palms« estonskoga proizvođača. Bitna je značajka istraživane šumske poluprikolice mogućnost pomicanja njezine bogi osovine po uzdužnoj gredi poluprikolice čime se može utjecati na opterećenje poluprikolice preko ruda na stražnju osovinu traktora ovisno o tome prevozi li se oblovina ili šumski ostatak. Isto tako poluprikolica ima mogućnost zglobnoga pomaka ruda u uzdužnoj osi kako bi se smanjio polumjer okretanja cijeloga traktorskoga skupa, odnosno povećala njegova manevarska sposobnost u sastojinskim uvjetima. Ispitivanje je poluprikolice provedeno u skladu s važećim normama ISO zajedno s poljoprivrednim traktorom. Rezultati ispitivanja pokazuju da se takav traktorski skup dimenzijski ne razlikuje od ostalih traktorskih skupova koji rade na izvoženju drva iz proreda u nizinskim šumama, uz to što u odnosu na njih ima i veću masu u iznosu od 250 kg te vrlo povoljan promjer kruga okretanja.

Ključne riječi: šumska poluprikolica, traktorski skup, ispitivanje, norme ISO

Osnovni su oblici tipskih ili normalnih poprečnih presjeka primarne šumske prometne infrastrukture nasip, usjek i zasjek. Gradnja šumske ceste s normalnim poprečnim presjekom u obliku zasjeka ekonomski je i ekološki najprihvatljivija zbog minimalnoga opsega zemljanih radova odnosno bočnoga nadomještanja zemljanih masa. Međutim, na strmim je terenima onemogućeno izvođenje normalnoga poprečnoga presjeka tipa zasjek zbog vrlo zahtjevne, a na nekim terenima i nemoguće stabilizacije dijela šumske ceste koja se nalazi u strani nasipa. Zbog toga se na takvim dijelovima terena os šumske ceste sve više približava samoniklomu terenu, a normalni poprečni presjeci poprimaju oblik zasjeka u punom presjeku ili usjeka. Normalne poprečne presjeke tipa zasjek u punom presjeku i usjeka karakterizira negativna radna kota u središnjoj osi šumske ceste, tj. prisutan je iskop zemlje. S povećanjem vrijednosti radne kote u iskopu se povećava količina iskopanoga materijala koji se uzdužnim transportom odvozi do dijela ceste u nasipu ili se odlaže (deponira) u za to unaprijed predviđena mjesta, tzv. deponije. Kako su troškovi izgradnje šumske ceste proporcionalni količini zemljanih radova, cilj je svakoga projektanta te količine svesti na minimum. Točnu je količinu zemljanih radova moguće utvrditi tek nakon obavljenoga prikupljanja terenskih podataka te izrade generalnoga projekta šumske ceste. Idejni projekt šumske ceste sadrži tehničku i ekonomsku studiju gdje se na osnovi idejne trase šumske ceste i poprečnoga nagiba terena iz postojećih tablica i grafikona očitava količina zemljanih radova. Navedene su tablice i grafikon izrađeni na temelju matematičkih zakona uz pretpostavku da je poprečni nagib terena jednolik, a iz razloga što na terenu u većini slučajeva to nije slučaj pa ovako dobiveni podaci nisu u potpunosti točni.

• tereni s materijalom kategorije C nagiba kosine usjeka 1:1
• tereni s materijalom kategorije A nagiba kosine usjeka 4:1.

Provedenim statističkim analizama dobivene su jednadžbe višestrukih regresijskih analiza kojima je prikazana međusobna ovisnost analiziranih veličina, dok visoki koeficijenti korelacije upućuju na vrlo visoku međusobnu ovisnost analiziranih veličina. Pri regresijskoj analizi međusobne ovisnosti poprečnoga nagiba terena i radne kote te površine iskopa korištene su metode neto regresije. Rezultati regresijske analize pokazuju rast površine iskopa s povećanjem poprečnoga nagiba terena. Nema statistički značajne razlike u površinama iskopa pri stalnoj radnoj koti kod nižih poprečnih nagiba terena, dok su na većim poprečnim nagibima terena razlike u površini iskopa vrlo izražene. Na poprečnom nagibu terena od 73,7 % izmjerena površina iskopa za materijal kategorije A iznosi 8,89 m2, dok za materijal kategorije C pri navedenom poprečnom nagibu terena površina iskopa iznosi 20,62 m2. Dobiveni rezultati neto regresije između površine iskopa i radne kote za materijal kategorije C pokazuju da se povećanjem visine radne kote povećava i površina iskopa od vrijednosti 6,87 m2 do 37,65 m2 pri prosječnom poprečnom nagibu terena 54,1 %. Rezultati višestruke neto regresije između površine iskopa i radne kote za materijal kategorije A uz prosječan poprečni nagib terena od 54,10 % pokazuju povećanje površine iskopa od 4,59 m2, koliko iznosi za radnu kotu 0,00 m, do 12,88 m2, koliko iznosi pri radnoj koti 2,35 m.

Ključne riječi: šumska cesta, radna kota, poprečni nagib terena, kategorija materijala

U radu je prikazana analiza kamenitosti površine GJ »Kupjački vrh«, NPŠO Zalesina, kao jedne od važnih značajki prometnosti terena koja ograničava kretnost šumskih vozila. Površinske prepreke (kamenitost i stjenovitost) snimljene su postavljanjem sistematskoga uzorka od 319 primjernih ploha, međusobnoga razmaka 100 m, veličine 10 × 10 m. Na svakoj je primjernoj plohi, temeljem prikazane metodologije, provedeno mjerenje visine i učestalosti površinskih prepreka (kamenitosti) radi određivanja razreda površinskih prepreka. Površinske su prepreke raščlanjene s obzirom na pojavnost u četiri skupine (pojedinačne, rijetke, srednje učestale, učestale), odnosno u četiri visinska razreda: H20 (10 – 30 cm), H40 (30 – 50 cm), H60 (50 – 70 cm) i H80 (> 70 cm).

Analiza udjela pojedinih razreda površinskih prepreka pokazala je prevladavanje razreda 3 (djelomično neravan teren) na 39,59 % površine, ali i da razredi 3, 4 i 5 (razred 5 je najteži sa stajališta kretnosti vozila) zajedno zauzimaju više od polovice ukupne površine gospodarske jedinice (65,87 %).

Postojeći podaci o kamenitosti pojedinih odjela i odsjeka iz opisa sastojina (obrasci O2 ili O3) osnova i programa gospodarenja šumama nisu dobar ulazni podatak sa stajališta kretnosti šumskih vozila, odnosno prometnosti terena jer govore samo o udjelu pokrovnosti površine. Stoga se predlaže uključivanje izmjere i procjene površinskih prepreka s obzirom na njihovu dubinu i visinu te učestalost kao jedne od sastavnica terenskih izmjera pri izradi osnova i programa gospodarenja šumama.

Ključne riječi: kamenitost, stjenovitost, površinske prepreke, prometnost terena

Unatoč velikoj potrošnji kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva u Europi, proveden je relativno malen broj usporednih istraživanja proizvodnosti i troškova rada strojeva za izradu kratko rezanoga i cijepanoga drva te kakvoće proizvedenoga ogrjevnoga drva.

Radi utvrđivanja učinkovitosti mehanizirane izrade kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva strojem Binderberger SSP 450 E primijenjena je protočna metoda kronometrije. Utvrđeni su radni zahvati efektivnoga vremena i prekidi rada te izmjereni utrošci vremena i ostvareni učinci. Višestrukom regresijskom analizom istražena je ovisnost utrošaka vremena pojedinih radnih zahvata o dimenzijama (duljini i srednjem promjeru) obloga energijskoga drva. Konstruiran je model za izračun proizvodnosti (na razini efektivnoga vremena) izrade kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva na temelju signifikantnih utjecajnih parametara. Učinkovitost je vrednovana i s obzirom na kakvoću proizvoda sukladno normama za čvrsta biogoriva (HRN EN ISO).

Modelom za izračun proizvodnosti mehanizirane izrade kratko rezanoga i cijepanoga drva u duljinama 25 cm, konstruiranim na temelju rezultata istraživanja, moguće je odrediti proizvodnost za različite duljine i promjere obloga energijskoga drva hrasta kitnjaka. Model prepoznaje utjecaj duljine obloga drva na utrošak vremena potrebnoga za radni zahvat prerezivanje i cijepanje te na povećanje količine konačnoga proizvoda po komadu obloga energijskoga drva. No, istraživanjem nije utvrđen utjecaj promjera obloga energijskoga drva na utrošak vremena potrebnoga za radni zahvat prerezivanje i cijepanje, već model iskazuje samo pozitivan utjecaj promjera na povećanje količine konačnoga proizvoda po komadu obloga energijskoga drva.

Prostor za značajno povećanje kakvoće, a time i cijene proizvedenoga ogrjevnoga drva nalazi se u optimizaciji prirodnoga prosušivanja sirovine radi dostizanja 25 % i manje udjela vode, odnosno zadovoljavanja propisa razreda kakvoće A1 i A2 prema HRN EN ISO 17225-5:2014. No, treba imati na umu da je proces prirodnoga prosušivanja zahtjevan s obzirom na dulje razdoblje vezivanja kapitala i veće logističke napore u cjelokupnom proizvodnom sustavu.

Rezultati istraživanja i izazovi uočeni tijekom njegova provođenja upućuju na nužnost detaljnijega snimanja i analize radnoga zahvata prerezivanje i cijepanje te planiranja pokusa s ulaznom sirovinom različite kakvoće (s obzirom na zakrivljenost i pojavnost kvrga) i sirovinom sortiranom na debljinske i razrede duljine.

Proizvodne količine i vrijednost kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva traže dodatna istraživanja proizvodnosti različitih strojeva za izradu kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva te kakvoće proizvedenoga ogrjevnoga drva, kao i analize troškovne pogodnosti cjelokupnoga lanca dobave.

Ključne riječi: ogrjevno drvo, proizvodnost, prerezivanje i cijepanje, duljina, promjer, kakvoća proizvoda

U procesu iskorištavanja šumskih ekosustava, a unutar ekološki sve osvještenijega tržišta drvnih proizvoda vrlo je teško opstati ako plasirani proizvodi ne potječu iz odgovorno i održivo gospodarene šume, što se potvrđuje izdavanjem certifikata sa zaštićenim znakom, tj. logom. Certifikacija šuma kao način unaprjeđenja upravljanja gospodarskim šumama u ovom je radu prikazana preko koristi koje ona pruža šumarskomu sektoru u ekološkom, socijalnom i ekonomskom pogledu. Također, u radu je uvodno opisan postupak certifikacije općenito te je dan kratak pregled nekoliko manje primijenjenih modela certifikacije šuma u svijetu. U središnjem dijelu rada podrobno su opisana dva vodeća međunarodna okvira za certifikaciju šuma: Vijeće za nadzor šuma (FSC) i Program za promicanje certifikacije šuma (PEFC). U završnom dijelu rada uspoređena su dva glavna modela certifikacije unutar pet kategoričkih elemenata s obzirom na njihove prednosti i mane. Provedena usporedna analiza pokazuje da se prednosti sustava PEFC-a očituju u nacionalnim shemama PEFC-a koje pružaju mnoge mogućnosti za prilagodbu sustava posebnim nacionalnim uvjetima, dok u sustavu FSC-a navedeno provodi međunarodno operativno tijelo pri čemu je moguće utjecati jedino djelovanjem nacionalne radne skupine u primjeni standarda.

Ključne riječi: šumarstvo, certifikacija šuma, modeli certifikacije, FSC, PEFC

Projektiranje šumskih prometnica obuhvaća obavljanje mnoštva specifičnih zadataka. Svaki od zadataka razumijeva stručnost i upotrebu odgovarajućih alata. Danas postoje mnogi računalni programi za projektiranje šumskih prometnica, najčešće šumskih cesta. U ovom je radu dana usporedba postojećega rješenja, računalnoga programa »Cesta« te suvremenoga računalnoga modula »Trasa«. Za svaki su alat prikazane njegove mogućnosti i na konkretnom primjeru testirana njihova funkcionalnost. Računalni je program »Cesta« vrlo često korišten u Hrvatskoj i njegove su mogućnosti vrlo dobro poznate među projektantima šumskih cesta. U ovom su radu prikazani osnovni pogledi (»Situacija«, »Uzdužni profil«, »Poprečni profili«) te dodatni alati kojima se rijetko služimo pri projektiranju šumskih cesta. Nedostatke nije moguće ukloniti jer se računalni program »Cesta« prestao razvijati, a time je otežana prilagodba eventualnim promjenama zakonske regulative i tehničkih uvjeta za šumske ceste. S druge strane računalni modul »Trasa« za nas je novi alat koji se dan-danas razvija u skladu s potrebama korisnika. U radu je prikazana struktura funkcija i izbornika potrebnih za izradu glavnoga/izvedbenoga projekta šumske ceste. Objašnjen je način rada i predstavljena nova rješenja čime računalni modul »Trasa« može biti potencijalno bolje rješenje ako se prilagodi način projektiranja novim tehnologijama. Vječita je težnja projektanata šumskih cesta izrada kvalitetnijih, sukladnih i standardiziranih projekata šumskih cesta, a na njima je da odaberu adekvatno rješenje.

Ključne riječi: projektiranje, računalni programi, računalni moduli, šumske ceste

Povodom donošenja prve strukovne smjernice Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije »Smjernica za izradu Elaborata radilišta za radove u šumarstvu« opravdano se postavljaju pitanja: 1) Zašto su potrebne strukovne smjernice?, 2) Tko treba donositi strukovne smjernice?, 3) Tko inicira i kako nastaju smjernice strukovnih komora? te 4) Kakve trebaju biti strukovne smjernice?

Iznesene ideje i stavovi putokaz su ovlaštenim inženjerima šumarstva koji će se u budućnosti na bilo koji način uključiti (kao predlagatelji, članovi radnih skupina ili davatelji primjedaba tijekom javnih rasprava) u postupak donošenja idućih strukovnih smjernica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.

Ključne riječi: strukovna komora, smjernice

Šumarstvo se u Austriji susreće s novonastalim okolnostima koje se odnose na međunarodnu ekonomsku konkurenciju i pritisak na cijene proizvoda, ali i cijene rada. Uspješnim rješenjem za suočavanje s takvim izazovima smatra se obrazovanje svih zainteresiranih dionika u području šumarske ekonomije. Situacija vezana uz sadašnje, a i buduće obrazovanje u austrijskom šumarstvu mijenja se. Današnji je pristup temeljen na ideji »dvojnoga obrazovanja« koje se sastoji u prožimanju teorijskoga učenja i praktičnoga osposobljavanja (treninga) unutar razdoblja obrazovanja. Tim se pristupom želi dosegnuti visok stupanj stručnih znanja i specijaliziranih vještina u šumarstvu. U dijelu takva programa, odnosno osposobljavanja, koje je provedeno u razdoblju od 20. do 23. travnja 2015. godine, sudjelovali su, zajedno s dvojicom viših asistenata (M. Landekić i K. Lepoglavec), i studenti Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (osam studenata preddiplomskoga studija Šumarstvo i diplomskoga studija Šumarstvo – Tehnike, tehnologije i management u šumarstvu, TTM). U međunarodno priznatom i cijenjenom šumarskom obrazovnom centru »Forest Training Center Ossiach« u gradiću Ossiachu u Austriji, oni su pohodili i završili radionicu o šumskim žičarama.

U organizaciji Društva za športsku rekreaciju Salinovec te pod pokroviteljstvom Grada Ivanca i Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 6. i 7. lipnja 2015. godine u parku stare škole u Salinovcu održan je 1. hrvatski festival kiparenja motornom pilom.

Svečanosti otvorenja festivala prisustvovao je dekan Šumarskoga fakulteta prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, a festival je otvorio potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milorad Batinić, dipl. ing. Šumarstva.

Svoje vještine kiparenja motornom pilom pokazalo je sedam natjecatelja iz Hrvatske te tri natjecatelja iz Slovenije. U dva dana trajanja festivala kiparenja motornom pilom moglo se uživati u radu istinski talentiranih umjetnika. Posjetitelji su bili jednodušni da takvoj umjetnosti treba posvetiti veću pažnju u Republici Hrvatskoj.

U Leibnitzu je od 4. do 8. listopada 2015. godine održano 48. međunarodno znanstveno savjetovanje udruženja FORMEC pod naslovom »Forest engineering: Making a positive contribution« u organizaciji Sveučilišta u Beču (BOKU), odnosno Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije pod vodstvom profesora Karla Stampfera.

Cilj je savjetovanja bio predstavljanje novih znanstvenih i operativnih dostignuća ekološki prihvatljivih tehnologija u šumarstvu i drvnoj industriji te spajanje znanstvenika, istraživača i praktičara iz cijeloga svijeta radi razmjene iskustava, znanja i vještina vezanih uz šumarske tehnike i tehnologije. Članovi Znanstvenoga odbora bili su Raffaele Cavalli (Sveučilište u Padovi, Italija), Hans Rudolf Heinimann (Švicarski federalni institut tehnologije, Švicarska), Tadeusz Moskalik (Poljoprivredno sveučilište u Varšavi, Poljska), Tibor Pentek (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska), Karl Stampfer (Sveučilište u Beču, Austrija), Rien Visser (Sveučilište Canterbury, Novi Zeland).

U Srbiji je od 28. do 30. listopada 2015. godine održano 2. međunarodno savjetovanje »Forest Engineering of Southeast – Europe – state and challenges«. Prvo takvo savjetovanje održano je u travnju 2014. godine u Zalesini u organizaciji Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a ove je godine organizator savjetovanja bio Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu. Savjetovanje je održano na Nastavnoj bazi »Goč« u blizini Kraljeva.

Na savjetovanju je sudjelovalo preko 80 sudionika iz zemalja regije. Među sudionicima su bili znanstvenici i istraživači šumarskih fakulteta iz Skoplja, Sarajeva, Banje Luke, Zagreba, Ljubljane i Beograda, zatim predstavnici državnih poduzeća »Srbija šume«, »Vojvodina šume«, »Borjak«, »Nacionalni park Tara« i »Šume Republike Srpske«, te predstavnici FAO-a, Drvnoga klastera Hrvatske te nastavnih baza »Majdanpečka domena« i »Goč«. Predstavljeno je više od 20 znanstvenih, stručnih i preglednih radova. Povodom međunarodnoga savjetovanja izdano je i posebno izdanje Glasnika Šumarskoga fakulteta iz Beograda u kojem je objavljeno 15 znanstvenih i preglednih radova.