U trgovini drvom u hrvatskom se šumarstvu oblo drvo najčešće otprema po obujmu u skladu s odredbama norme (HRN EN 1309-2:2006) pri čemu dolazi do gubitaka obujma zbog propisanoga načina: 1) mjerenja duljine, 2) mjerenja srednjega promjera, 3) odbitka dvostruke debljine kore te 4) izraza za izračun obujma obloga drva.

Analiza utjecaja načina iskaza tereta (stvarni obujam, masa, deklarirani – reducirani obujam zbog propisnosti mjerenja drva) na proizvodnost i jedinične troškove forvardera Valmet 840.2 u odnosu na udaljenost izvoženja drva provedena je prema višekriterijskom modelu izračuna proizvodnosti tih vozila (Stankić i dr. 2012).

Istraživanje je zasnovano na pet različitih tereta (hrast lužnjak) forvardera, koji su se međusobno razlikovali s obzirom na: 1) vrstu utovarenih sortimenata (trupci, višemetarsko ogrjevno drvo, mješoviti tovar), 2) količinu utovarenoga drva (puna visina utovarnoga prostora, <2/3 visine utovarnoga prostora, <1/3 visine utovarnoga prostora vozila). Osim vaganja radi utvrđivanja mase tereta, mjerena je i oblovina unutar tereta, što je obuhvatilo: 1) mjerenje duljine na centimetar točnosti i 2) mjerenje promjera na debljem i tanjem kraju te na sredini duljine oblovine. Stvarni (bruto) obujam pojedinoga komada oblovine (tereta) izračunat je Reicke–Newtonovim izrazom, a neto u skladu s odredbama norme (HRN EN 1309-2:2006) Huberovim izrazom.

Razlike u proizvodnosti, iskazane s obzirom na bruto obujam i masu tereta, zanemarive su (<1 %) zbog djelovanja gustoće oblovine hrasta lužnjaka 995,8 ± 2,5 kg/m³.

Proizvodnost forvardera, iskazana prema neto obujmu tereta, manja je u rasponu od 3,5 % do 24,3 % u odnosu na bruto obujam tereta. Polučeni rezultati uvjetovani su vrstom i dimenzijama utovarenih sortimenata te količinom utovarenoga drva.

Način iskaza obujma oblovine ili tereta ima različit utjecaj na sudionike u lancu dobave drva i u tom smislu čini jasnu razliku između transporta i trgovine drvom.

Ključne riječi: propisnost mjerenja oblovine, masa, obujam, forvarder

Članak je rezultat istraživanja radne učinkovitosti forvardera i traktorske ekipaže na području odabranih pokusnih ploha u topolovim plantažama, u kojima su primijenjene različite metode rada pri sječi i izradi drva. Osnovni je cilj rada istražiti utjecaj rasporeda drvnih sortimenata na brzinu kretanja sredstva za privlačenje drva, na vrijeme potrebno za utovar i rukovanje (manevriranje) sredstvom za rad te na ukupni radni učinak sredstva za rad. Istraživanje je provedeno u Vojvodini na području poduzeća »Vojvodina šume«. Ukupno je snimljeno 170 ciklusa i izvezeno 2 166,73 m³ tehničke oblovine. Rezultati istraživanja pokazuju da se forvarder brže kreće na radilištu gdje se sječa i izrada obavljaju pomoću harvestera. Brzina kretanja sredstva za rad bila je 10 % veća, a utovar forvardera trajao je 5 % manje vremena. Dobivene razlike znatno su veće vezano uz vrijeme rukovanja (manevriranja i pozicioniranja) sredstva za rad tijekom utovara drva. Brzina kretanja smanjuje se povećanjem obujma tovara, a niža potrošnja goriva utvrđena je na radilištima gdje su sječa i izrada obavljene harvesterom. Pri istim uvjetima rada traktorska ekipaža postiže bolju proizvodnost zato što postiže pri kretanju značajno veću brzinu. Razlike u prosječnom obujmu tovara nisu bile tako velike, što značajno utječe na proizvodnost traktorske ekipaže. Istraživanjem je potvrđena početna teza da forvarder ostvaruje veći radni učinak na radilištima na kojima su sječa i izrada drva provedene harvesterom.

Ključne riječi: forvarder John Deere 1210E, traktorska ekipaža, izvoženje drva, tehnička topolova oblovina, učinkovitost, troškovi

Gaženje tla kao posljedica kretanja šumskih vozila utječe na rast i prirast sastojine te ga je potrebno svesti na najmanju moguću razinu. Neke su od mjera smanjenja gaženja tla odabir prikladnoga sustava pridobivanja drva, ali i oblika sekundarne mreže šumskih prometnica (uz nadzor kretanja vozila po njima) te obavezno usmjereno rušenje stabala. U radu je prikazano gaženje tla forvarderom na dvama susjednim radilištima pri izvoženju drva nakon provedenoga dovršnoga sijeka hrasta lužnjaka. Istraživani je forvarder bio opremljen sustavom Fleet Management (FMS) pomoću kojega je omogućeno daljinsko praćenje njegova rada, odnosno njegova položaja pri kretanju po istraživanim sječinama. Dobiveni rezultati pokazuju da je gaženje tla istraživanih sječnih jedinica preveliko (> 30 % površine) te da se boljom organizacijom rada ono može smanjiti na prihvatljivu mjeru.

Ključne riječi: gaženje tla, forvarder, nizinske šume, organizacija rada, sekundarno otvaranje

U radu su prikazani rezultati istraživanja učinkovitosti primjene privlačenja drva skiderom, modificiranom poludeblovnom metodom listača s dijelovima krošnje u proredama obične bukve u Srbiji. Učinkovitost je primijenjene metode izradbe drva ocijenjena kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima. Ta je metoda izradbe drva prilagođena potrebama upotrebe šumskoga ostatka (neizrađenoga drva) u brdsko-planinskim uvjetima Republike Srbije. Učinci ostvareni primjenom modificirane poludeblovne metode izradbe listača s dijelovima krošnje očituju se u povećanju za oko 8 % privučenoga drva na pomoćno stovarište u odnosu na količinu drva koja se pridobije primjenom sortimentne metode. Oštećenja na ostalim stablima u sastojini nakon sječe nisu mnogo veća u odnosu na oštećenja koja nastaju primjenom sortimentne metode izradbe drva. Predloženom metodom izradbe drva rješava se problem privlačenja jednometarskoga prostornoga drva, bez potrebe za angažiranjem tovarnih konja (samarice).

Ključne riječi: metoda izradbe drva, brdsko-planinski uvjeti, obična bukva, šumski ostatak, oštećenja

Istraživanje različitih metoda privlačenja obavljeno je u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske u BiH na području općine Ribnik. Upoređivane su dvije metode privlačenja, sortimentna metoda i poludeblovna metoda. Istraživanje je obavljeno na 4 pokusne plohe u 2 odsjeka u bukovim šumama. Pokusne su se površine razlikovale po metodi rada i srednjim promjerom posječenih stabala.

Cilj je istraživanja bio usporedba proizvodnosti i ekonomičnost sortimentne metode koja je trenutačno dominanatna u šumarstvu Republike Srpske i poludeblovne metode koja je modificirana deblovna metoda. Privlačenje je obavljeno šumskim traktorom LKT 81T u zimskim uvjetima gotovo bez snijega. Pri istraživanju je primijenjen studij rada i vremena.

Rezultati su pokazali da je broj komada u tovaru vrlo sličan kod obje metode i na svim pokusnim plohama: 9,94 (A1), 9,0 (B1), 11,09 (A2) i 9,57 (B2). Zapravo je broj komada ovisio jedino o broju omči za vezanje tovara traktora.

Prosječni je obujam tovara kod sortimetne metode iznosio 2,80 m³ i 4,98 m³, a 3,56 m³ i 6,62 m³ kod poludeblovne metode. Duljine su kod sortimentne metode varirale od 3,83 do 7,66 m, a kod poludeblovne od 6,12 do 14,14 m. Udio je dodatnih vremena iznosio 30,18 % kod sortimentne metode i 31,15 % kod poludeblovne. Relativni udio trajanja radnih zahvata sličan je kod obje metode.

Za ispitivanje utjecaja pojedinih čimbenika na radni proces primijenjene su različite statističke metode. Višestruka linearna regresija pokazala je da trajanje radnih zahvata ovisi uglavnom o udaljenosti i obujmu tovara kod obje metode. Opterećeno kretanje skidera ovisi o udaljenosti i obujmu tovara. Jačina je korelacijske veze najveća kod ovisnosti trajanja neopterećenoga kretanja skidera o udaljenosti privlačenja i opterećenoga kretanja skidera o udaljenosti privlačenja, ali i o obujmu tovara vučenoga drva kod obje metode rada.

Rezultati su pokazali da je proizvodnost veća, a troškovi manji kod poludeblovne metode. Za udaljenost privlačenja od 250 m, za slične stanišne uvjete proizvodnost je 42,29 m³/dan za sortimentu metodu (A1) i 50,50 m³/dan za poludeblovnu metodu (A2), odnosno 62,93 m³/dan (B1) i 83,64 m³/dan (B2). Troškovi su 17 % (A2 prema A1) i 40 % (B2 prema B1) niži kod poludeblovne metode. Razlika je u troškovima veća što je prosječni obujam komada u tovaru veći. Iako su mnoga istraživanja i prije pokazala da je privlačenje dugoga drva (poludeblovna metoda) proizvodnije od privlačenja kratkoga drva (sortimentna metoda), poludeblovna metoda još uvijek nije šire prihvaćena u šumarstvu BiH. Neki od razloga su zakonske prirode, a neki su posljedica nedovoljne otvorenosti sastojina mrežom traktorskih vlaka i putova, što je limitirajući čimbenik za manipulaciju duljim komadima. Sve teže pronalaženje animalne radne snage za iznošenje prostornoga drva i težnja za što većim postotkom iskorištenosti biomase debla te stalna potreba za povećanjem proizvodnosti i učinkovitosti vodit će ka uvođenju u praksu metoda privlačenja u kojima su komadi drva duži nego je to sadašnja praksa.

Ključne riječi: privlačenje drva skiderom, metode pridobivanja drva, studij vremena, kalkulacija troška, BIH

Šumska je prometna infrastruktura nužan i nadasve potreban preduvjet pri današnjem suvremenom gospodarenju šumskim ekosustavima. Vrsta, količina i prostorni raspored svih sastavnica šumske prometne infrastrukture moraju biti pažljivo isplanirani kako bi u šumi uspostavili uistinu optimalan šumski transportni sustav. Republika Hrvatska uložila je znatna financijska sredstva u primarno otvaranje svojih šuma, ali još uvijek postoji dosta nedovoljno otvorenih šumskih područja, koja će u budućnosti biti predmet daljnjega investiranja poradi dostizanja planirane (ciljane) otvorenosti.

Planiranje se šumskih prometnica može razdijeliti u tri razine:

• Planiranje primarnoga i sekundarnoga otvaranja šuma na razini države odnosno reljefnoga područja. To je opće planiranje – strategijsko planiranje.
• Planiranje šumske transportne infrastrukture na razini gospodarske jedinice srednja je razina planiranja. To je taktičko planiranje.
• Planiranje konkretne šumske prometnice nakon čega slijedi faza projektiranja šumske prometnice. To je lokalno planiranje odnosno operativno planiranje.

Osnovni su ciljevi ovoga istraživanja: razredba gospodarskih jedinica i Uprava šuma Podružnica (UŠP) u reljefne kategorije, utvrđivanje postojeće primarne klasične otvorenosti, izračun duljine planirane mreže šumskih cesta, izračun cijene planirane mreže šumskih cesta, predlaganje smjernica daljnjega otvaranja šuma Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na području 16 Uprava šuma Podružnica u sastavu poduzeća »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb.

Od ukupne površine šuma istraživanoga područja (2 017 620 ha) na nizinsko područje otpada 321 470 ha (15,93 %), na prigorsko-brdsko 282 960 ha (14,02 %), na gorsko-planinsko 497 530 ha (24,66 %) i na krško područje 915 670 ha (45,39 %). Unutar nizinskoga područja najveća je postojeća primarna otvorenost u UŠP Karlovac (13,77 m/ha), a najmanja u UŠP Osijek (4,43 m/ha); u prigorsko-brdskom području najbolje je otvorena UŠP Koprivnica (17,42 m/ha), a najslabije UŠP Osijek (6,35 m/ha); u kategoriji gorsko-planinskoga područja najviši je stupanj otvorenosti u UŠP Delnice (21,59 m/ha), a najmanji (UŠP Osijek zbog jako male površine nije uzet u obzir) u UŠP Gospić (10,59 m/ha); na krškom je području najveća otvorenost u UŠP Senj (11,09 /ha), a najmanja u UŠP Split (3,48 ha). Analizirajući po reljefnim područjima, prema planu otvorenosti za 2030. godinu, najviše šumskih cesta treba izgraditi u nizinskom području u UŠP Osijek (556,17 km), u prigorsko-brdskom području u UŠP Sisak (955,72 km), u gorsko-planinskom području u UŠP Gospić (2 309,18 km) i na području krša (6 494,72 km) u UŠP Split.

Ključne riječi: primarne šumske prometnice, sekundarne šumske prometnice, planiranje, projektiranje, izgradnja i održavanje

Šumske ceste trebaju biti u takvu stanju da u svakom trenutku mogu prihvatiti prometno opterećenje vozila koja se njima kreću. Da bi izdržale prometno opterećenje, dimenzije šumskih cesta moraju biti u granicama propisa. Dimenzije konstruktivnih elemenata šumskih cesta ovise o brojnim čimbenicima, a neki od najznačajnijih jesu: kategorija terena (građevinska kategorija materijala) na kojem su šumske ceste izgrađene, primarna funkcija šumske ceste, odgovarajuće vozilo koje će šumskom cestom prometovati i sl. U radu su istražene šumske ceste izgrađene na različitim kategorijama terena (III. i IV. kategorija materijala prema Protiću 1970) te su utvrđene dimenzije konstruktivnih elemenata šumskih cesta u horizontalnom i u vertikalnom pogledu. Zaključuje se da istražene šumske ceste mogu prihvatiti prometno opterećenje, ali u budućnosti treba usmjeriti pozornost na najveće nagibe nivelete te na poprečni nagib kolnika u horizontalnim krivinama (koji ovisi o nagibu nivelete i radijusu horizontalne krivine).

Ključne riječi: šumske ceste, horizontalni i vertikalni konstruktivni elementi, uzdužni nagib nivelete, poprečni nagib kolnika

Daljinski je prijevoz drva kamionima druga polufaza prijevoza drva. Zbog svojih značajki, cikličnoga rada, velikoga udjela vožnje neopterećenoga vozila, visoke nabavne cijene vozila, prevezene male količine jeftine robe visoka cijena goriva, velika potrošnja goriva, daljinski prijevoz drva kamionima prate iznimno visoki troškovi. Osim visoke cijene daljinskoga prijevoza drva kamionima značajno je i njegovo veliko opterećenje okoliša emisijom stakleničkih plinova te niska energetska učinkovitost.

Cilj je ovoga rada napraviti analizu podataka o ukupnim prevezenim količinama drva, te dvije jedinične potrošnje goriva po jedinici prevezenoga tereta te po tona kilometru (t km), koja je najbolji pokazatelj energetske učinkovitosti prijevoza, te analizu podataka o jediničnoj emisiji stakleničkih plinova kamiona koji su u vlasništvu trgovačkoga društva »Hrvatske šume« d.o.o Zagreb za 2012. godinu. Osim provedene analize dobiveni će se rezultati usporediti s rezultatima istraživanja potrošnje goriva u daljinskom prijevozu drva u Hrvatskoj koje navodi Anić i dr. (1996).

Ključne riječi: daljinski prijevoz drva kamionima, kamionski skup, potrošnja goriva, emisija stakleničkih plinova

Predmet je ovoga istraživanja pet karakterističnih šumskih vrsta drveća (Fagus × moesiaca /K. Malý/ Czeczott, Quercus petreaea /Matt./ Liebl., Quercus pubescens Willd., Carpinus orientalis Mill., Pinus nigra J. F. Arnold), koje pokrivaju najveći dio ukupne šumske površine i koje sudjeluju s oko 70 % u ukupnoj drvnoj zalihi šuma Republike Makedonije, a i često se nalaze i u ostalim šumama u regiji.

Svrha je ovoga istraživanja utvrditi energijsku vrijednost navedenih vrsta drveća na različitim visinama debla i u različitim dijelovima stabla (drvo, kora) kako bi se vidjele razlike koje su posljedica različite stanične strukture.

Materijal je istraživanja prikupljen iz nekoliko područja Republike Makedonije, a za svaku je istraživanu vrstu materijal prikupljen na dvjema različitim lokacijama različitih ekoloških uvjeta. Gustoća drva istraživanih vrsta drveća također je utvrđena s obzirom na lokalne uvjete i uspoređena s dostupnim vrijednostima za ostale države. U radu je prikazan harmonizirani pristup utvrđivanju energijskoga potencijala različitih vrsta drveća eliminacijom utjecaja nejednakih ekoloških uvjeta rasta.

Rezultati istraživanja pokazuju da četinjače imaju veću energijsku vrijednost nego listače te da je navedena razlika energijske vrijednosti signifikantna. Nisu utvrđene signifikantne razlike u energijskom potencijalu različitih dijelova stabla (na 1,3 m i 5,3 m, grane), osim za koru. Energijski potencijal istraživanih vrsta drveća značajan je i uz određene promjene u pridobivanju drva te u procesu transformacije energije drva u ostale oblike energije (toplinu, električnu energiju itd.) respektablina je osnova za unapređenje energetske bilance države alternativnim, obnovljivim i okolišno pogodnim izvorom energije.

Ključne riječi: biomasa, kalorična vrijednost, alternativni izvori energije