Analizom časopisa »Mehanizacija šumarstva« i »Nova mehanizacija šumarstva« za razdoblje od 1994. do 2010. godine željela se pokazati povezanost dvaju časopisa i njihove karakteristike s obzirom na uređivačko-izdavačka obilježja, raščlambu članaka, strukturu autora i referencija. Utvrđene su skupine ustanova iz kojih su autori članaka u promatranim časopisima. Povećavanje broja autora, stranica, referencija te autorskih i časopisnih samocitata po članku u svim znanstvenim kategorijama radova uočena je u člancima objavljenima u »Novoj mehanizaciji šumarstva« u odnosu na članke objavljene u »Mehanizaciji šumarstva«. Analizom riječi naslova utvrđeno je da su naslovi kratki i da jezgrovito opisuju sadržaj članaka te da se više od trećine svih riječi može smatrati ujedno i ključnim riječima.

Ključne riječi: znanstvena komunikacija, bibliometrija, šumarstvo, citatna analiza, analiza riječi, analiza udruživanja, »Nova mehanizacija šumarstva«, »Mehanizacija šumarstva«

U radu je prikazano mjerenje najveće vučne sile te vučne sile pri pomaku stroja prema nazad za šumska vozila opremljena vitlima i sidrenim daskama na različite načine. Od skidera ispitivani su ovi:

• Timberjack 240C s jednobubanjskim vitlom, bez sidrene daske i s nepomičnim horizontalnim valjcima
• LKT 81T s dvobubanjskim vitlom, sa sidrenom daskom i pomičnim horizontalnim valjcima
• Ecotrac 120V s dvobubanjskim vitlom, sa sidrenom daskom i pomičnim horizontalnim valjcima
• Ecotrac MS 33V s dvobubanjskim vitlom, sa sidrenom daskom i nepomičnim horizontalnim valjcima.

Osim skidera ispitivan je i adaptirani poljoprivredni traktor:

• Belarus 1021 s dvobubanjskim vitlom montiranim na trozglobu poteznicu traktora, zajedno sa sidrenom daskom i horizontalnim valjcima.

Na osnovi izmjerene vučne sile prilikom pomaka stroja prema nazad i poznatoga kuta užeta vitla izračunate su horizontalna i vertikalna sastavnica vučne sile te faktori prianjanja za istraživana vozila. Najveći faktor prianjanja ostvaruju skideri sa sidrenom daskom Ecotrac 120V, LKT 81T i Ecotrac MS 33V (oko 1), dok najmanji faktor prianjanja ostvaruje Timberjack 240C (0,56). Analiza utjecaja visine horizontalnih valjaka šumskih vozila pokazuje da što je ona veća, time se smanjuje korisnost prilikom privitlavanja te s toga stajališta vozila koja se sidre trebala bi imati horizontalne valjke postavljene na sidrenu dasku. Vozila koja nemaju sidrenu dasku imaju mali faktor prianjanja, a visoki položaj horizontalnih valjaka smanjuje korisnost prilikom privlačenja, ali povećava adhezijsku težinu vozila čime se osigurava ostvarenje nešto veće vučne sile.

Ključne riječi: pridobivanje drva, skider, vitlo, vučna sila, horizontalni valjci, faktor prianjanja

Na kretnost skidera pri privlačenju drva na nagnutom terenu značajno utječe raspodjela opterećenja po njegovim osovinama. Na raspodjelu opterećenja po osovinama skidera utječu: 1) dimenzijske značajke skidera (težina vozila, položaj točke težišta i horizontalnih valjaka), 2) smjer i nagib terena, 3) značajke vučenoga tereta koji je ovješen o vučno uže te 4) faktori raspodjele tereta i privlačenja.

U radu je analiziran, na primjeru skidera Ecotrac 120V, utjecaj nagiba terena i njegova smjera te značajki tereta – privlačenoga drva (masa, težina, obujam, površina poprečnoga presjeka, duljina, broj komada) na vrijednosti faktora raspodjele tereta i privlačenja. Korelacijom je utvrđena statistički značajna povezanost utjecajnih čimbenika s navedenim faktorima, nakon čega je regresijskom analizom utvrđena njihova ovisnost.

Korelacijski su koeficijenti sa statističkom značajnošću pokazali: 1) faktor raspodjele tereta obrnuto je proporcionalan masi, težini i obujmu privlačenoga tereta (r = –0,51), 2) faktor privlačenja negativno je koreliran isključivo sa smjerom i iznosom nagiba terena (r = –0,71). Na osnovi dobivenih spoznaja regresijskom analizom ustanovljena je ovisnost faktora raspodjele tereta o masi tereta, odnosno faktora privlačenja o nagibu terena i njegovu smjeru.

Uz poznavanje dimenzijskih značajki skidera Ecotrac 120V otvoren je put modeliranju kretnosti istraživanoga skidera radi određivanja njegova sigurnoga, učinkovitoga i okolišno prihvatljivoga područja rada s obzirom na smjer i nagib terena, nosivost podloge te veličinu vučenoga tereta.

Ključne riječi: faktor raspodjele tereta, faktor privlačenja drva, kretnost skidera

U radu je istražena prijenosna mjerna platforma, novi sustav za mjerenje osovinskoga opterećenja šumskih kamiona i ostalih vozila. Razvoj ovoga sustava potaknut je sve većom potražnjom za šumskom biomasom za energiju te potrebom za što preciznijim i jednostavnijim načinom za određivanje proizvedenih količina ponajprije neusitnjenoga drva, a zatim nakon prirodnoga prosušivanja i usitnjenoga drva za energiju. Ovakav je sustav prijeko potreban radi normiranja šumskih radova primarnoga transporta te radi izrade planova proizvodnje. Mjerna se platforma sastoji od četiriju mjernih pretvornika postavljenih u kutovima. Mjerni pretvornici mjere pojedinačno opterećenje do 30 tona. Vaga je umjeravana pomoću atestiranih utega od 500 kg. Prilikom provođenja testova opterećenja i rasterećenja zabilježene su pogreške mjerenja koje su iznosile od –2 kg do 20 kg. Sve su pogreške u okviru prihvatljivih vrijednosti za praktičnu uporabu mjerne platforme. Zbog svoje robusne konstrukcije mjerna platforma zadovoljava potrebe za terenskim mjerenjem osovinskoga opterećenja u šumarstvu.

Ključne riječi: prijenosna mjerna platforma, forvarder, osovinsko opterećenje

Na razvoj tehnologije i strojeva u pridobivanju drva u Republici Hrvatskoj osobito utječu čimbenici vezani uz posebnosti u načinu gospodarenja šumama. Iznimno važna značajka našega šumskoga pokrivača jest visok udio prirodnih šuma u ukupnoj šumskoj površini, što predmnijeva i veću zahtjevnost te složenost postupaka njihove obnove i njege. Sječa i izradba drva nije visoko mehanizirana, već se uglavnom primjenjuje ručno-strojna metoda (motorne pile). Privlačenje je drva većinom mehanizirano, a izbor strojeva i metoda privlačenja najviše ovise o načinu gospodarenja, vrstama sječe, nagnutosti terena i terenskim preprekama. Kod oplodnih sječa u ravničnim predjelima drvo se najčešće izvozi forvarderima, dok se kod proreda u nizinama drvo izvozi traktorskim ekipažama, a ponegdje se i privlači po tlu adaptiranim poljoprivrednim traktorima s vitlima i malim prorednim skiderima. U takvim se uvjetima primjenjuje sortimentna metoda sječe i izradbe. Na nagnutim terenima drvo se u oplodnim i selektivnim sječama (prebor), gdje se u većini slučajeva primjenjuje (polu)deblovna metoda sječe i izradbe, privlači srednjim i teškim skiderima. U prorednim se sječama na nagnutim terenima za privlačenje koriste proredni skideri, ali i adaptirani poljoprivredni traktori s vitlima te prilagođeni žično-transportni sustavi u njihovoj kombinaciji (minižičare). Pri tome je važno napomenuti da se u oplodnim sječama na nagnutim terenima (polu)deblovna metoda pri sječi i izradbi drva i skideri za privlačenje gotovo isključivo primjenjuju zbog nemogućnosti uporabe forvardera u takvim uvjetima. Isti je uzrok i zašto se u proredama na nagnutim terenima rabe skideri i AP traktori umjesto traktorskih ekipaža, iako se primjenjuje sortimentna metoda u sječi. Daljinski se transport gotovo u potpunosti obavlja kamionskim prijevoznim jedinicama čije glavno ograničenje predstavlja zakonska regulativa dopuštenoga opterećenja prometnica.

Ključne riječi: posebnosti gospodarenja, razvoj strojeva, tehnološki razvoj, sječa i izradba drva, privlačenje, daljinski transporta

Uspješnost kamionskog prijevoza drva ovisi o nizu čimbenika od kojih su neki pod utjecajem šumarske struke (tehnička izvedba kamionskih skupova, organizacija pomoćnog stovarišta), dok se na zakonske propise vezane za prijevoz drva na javnim prometnicama ne može utjecati. U ovom radu je opisan niz tehničkih rješenja koja se primjenjuju u kamionskom transportu drva, koja svojom primjenom povećavaju iskorištenje kamionskih skupova te smanjuju utjecaj na okoliš. Rezultati švedskog projekta »One stack more« prikazuju nova tehnička, tehnološka i tehnologijska rješenja pri izvedbi kamionskog skupa za transport drva, koja se ogledaju u većoj nosivosti kamionskoga skupa uslijed većeg broja osovina i dodatne poluprikolice (u odnosu na standardni kamionski skup u Švedskoj), korištenje lakših materijala pri gradnji konstrukcijskih elemenata prikolica i poluprikolica te izostavljanje hidraulične dizalice.

Ključne riječi: kamionski skupovi, ETT, daljinski transport drva, okolišna pogodnost

U radu se prikazuju osnovni postupci i elementi mjerenja i analize inovacijskih aktivnosti, opisani u Priručniku za prikupljanje podataka i interpretaciju inovacija izrađenom u Oslu. Obrađene su glavne vrste inovacija, inovacijske aktivnosti, okvir mjerenja inovacija, kvalitativni i kvantitativni podaci, istraživački postupci i metode, upitnici, učestalost ispitivanja i dr. Dodatno je u radu prikazano nekoliko inozemnih primjera analize inovacija u šumarstvu, primjeri domaćih inovacija te glavni rezultati dosadašnjih istraživanja inovacija u hrvatskom šumarstvu. Cilj je rada potaknuti daljnje inovacijske aktivnosti u šumarstvu, pružiti smjernice i podloge za ispravno tumačenje inovacija te objektivno praćenje i mjerenje razine inovacijskih aktivnosti u tvrtki.

Ključne riječi: inovacije, mjerenje inovacija, inovacijske aktivnosti, Priručnik iz Osla, šumarstvo

Urbane su šume vrijedan prirodni resurs koji pruža višestruke koristi (ekološke, ekonomske i društvene) i svojevrsna su »priroda na kućnom pragu« za gradsko stanovništvo. Više od polovice svjetskoga stanovništva živi u urbanim sredinama, što zasigurno utječe na kakvoću života građana. Stoga koncept urbanoga šumarstva stavlja naglasak na društvene aspekte, kao što su pružanje mjesta za odmor i rekreaciju, utjecaj na zdravstveno stanje ljudi te edukativna uloga urbanih šuma za građane. Šumarska istraživanja u Hrvatskoj o urbanim šumama uglavnom ne uključuju društvene aspekte. Živimo u svijetu u kojem tehnologija igra važnu ulogu. Mobiteli, »pametni« telefoni ili navigacija u automobilima dio su svakodnevnice, a zajedničko im je da se svi koriste globalnim pozicijskim sustavom (GPS), koji se primjenjuje za određivanje položaja objekta u prostoru. U ovom se radu prikazuju mogućnosti primjene GPS-a u istraživanjima društvenih aspekata urbanoga šumarstva s obzirom na rekreaciju, zdravlje ljudi, ali i informiranje i edukaciju građana o urbanim šumama. Za te su potrebe korištene baze SCOPUS, Science Direct i Google Scholar. Navedeni primjeri pokazuju velike mogućnosti primjene GPS-a, osobito u kombinaciji s geografskim informacijskim sustavom (GIS) za istraživanje društvenih aspekata urbanoga šumarstva.

Ključne riječi: urbano šumarstvo, GPS, društveni aspekti, inventura, rekreacija, zdravlje, edukacija

Još od 1966. godine, kada je u Zvolenu (tadašnja Čehoslovačka) održano prvo znanstveno savjetovanje pod imenom Foresty Mechanization, pa sve do danas održala se tradicija šumarske znanosti i struke izmjenjivanja ideja, poticanja suradnje te rješavanja gorućih problema i primjene šumarske mehanizacije. U počecima se broj sudionika savjetovanja kretao od 20 do 40, a posljednjih je godina porastao na 100 do 120, dok je ova godina bila rekordna s 243 sudionika na savjetovanju u Cavtatu. Također treba spomenuti kako su u početku savjetovanja FORMEC­a bila usmjerena ka zemljama srednje i istočne Europe (dovoljno je spomenuti neke od osnivača kao što su Bojanin, Hafner, Kaldy, Krivec, Pankotai, Pestal, Platze i drugi), što se s godinama promijenilo, pa tako danas sudionici dolaze ne samo iz cijele Europe već i čitavoga svijeta. U Hrvatskoj je savjetovanje FORMEC­a prvi put bilo održano u Zalesini 1983. godine…