NOVA MEHANIZACIJA ŠUMARSTVA (2011), Godište 32
Tibor Pentek, Ivica Papa
NMŠ, Godište (Volume) 32: 1-3.
Poštovane čitateljice i čitatelji!
Osobita nam je čast i zadovoljstvo obavijestiti vas da će se 45. međunarodno znanstveno savjetovanje FORMEC 2012 održati u Dubrovniku/Cavtatu u hotelu Croatia od 8. do 12. listopada 2012. godine pod naslovom »Concern, Knowledge and Accountability in Today’s Environment / Šumarske tehnike i tehnologije: briga, znanje i odgovornost u današnjem okruženju«. »FORestry MEChanization« (djeluje pod akronimom FORMEC od 1994. godine) međunarodna je znanstvena mreža koja proučava i promiče primjenu mehanizacije pri šumskim radovima…
Izvorni znanstveni rad
Ocjena indeksa kotača kao pokazatelja okolišne pogodnosti forvardera
Marko Zorić, Zdravko Pandur, Željko Šantek, Marijan Šušnjar
NMŠ, Godište (Volume) 32: 5-13.
U ovom je radu prikazano istraživanje indeksa kotača kao parametra koji opisuje okolišnu prihvatljivost međudjelovanja kotača vozila i tla tijekom privlačenja (izvoženja) drva u sastojini. Istraživanje je provedeno u nizinskoj šumi hrasta lužnjaka. Poslije naplodnoga sijeka i izrade drva te tijekom i nakon njegova izvoženja mjerenjem su određene:
- mase forvardera prijenosnom vagom
- dimenzije guma
- nosivost tla konusnim penetrometrom.
Na temelju ovih mjerenja izračunat je indeks kotača. Okolišna pogodnost kretanja ovoga forvardera po bespuću ocijenjena je na temelju preporuka projekta »EcoWood« pomoću kvocijenta CI*NGP–1.
Rezultati pokazuju da je, u ovom slučaju, indeksom kotača dobro procijenjena kretnost vozila, ali da rezultate određivanja penetracijske značajke, pa time i izračuna konusnoga indeksa karakterizira veliko rasipanje podataka. Vjerojatni je uzrok znatna nehomogenost šumskoga tla pa je stoga potrebno naći pogodnije metode mjerenja nosivosti i zbijanja šumskoga tla.
Ključne riječi: privlačenje drva, forvarder, okolišna pogodnost, indeks kotača
Željko Zečić, Dinko Vusić, Dragan Milković, Marko Zorić
NMŠ, Godište (Volume) 32: 15-22.
U prebornim šumama u Republici Hrvatskoj zbog sastojinskih i eksploatacijskih čimbenika uglavnom se za primarni transport drvnih sortimenata koriste skideri. Većina je skidera u hrvatskom šumarstvu opremljena dvobubanjskim vitlima. Od 45 skidera tipa Timberjack 240C 30 ih je opremljeno dvobubanjskim, a 15 jednobubanjskim vitlom. Njima se godišnje privuče između 0,25 mil. m3 i 0,30 mil. m3, uglavnom u brdskim i planinskim predjelima naše zemlje. Ovo je istraživanje postavljeno radi utvrđivanja razlika u proizvodnosti privlačenja drva skiderima opremljenima jednobubanjskim i dvobubanjskim vitlom. Primjenom studija rada i vremena snimljen je radni proces privlačenja drva poludeblovnom metodom u prebornoj sječini. t-testom su analizirane razlike između brzina vožnji, utrošaka vremena rada na sječini i pomoćnom stovarištu i veličina tovara. Izračunati su dnevni učinci za osmosatno radno vrijeme. Utvrđeno je da skider opremljen jednobubanjskim vitlom postiže od 11 % do 9 % manji projektirani dnevni učinak na udaljenostima privlačenja od 100 m do 800 m od skidera opremljenoga dvobubanjskim vitlom.
Ključne riječi: privlačenje obloga drva, proizvodnost, Timberjack 240C
Pregledni članak
Povijest razvoja motorne pile lančanice
Jelena Kranjec, Tomislav Poršinsky
NMŠ, Godište (Volume) 32: 23-37.
Razvoj tehnologijâ i metodâ rada u šumarstvu tijekom 20. stoljeća doživljavao je postupne ili nagle promjene, prouzročene najčešće uporabom novih strojeva ili uređaja. Nagli razvoj sredstava za rad nije zaobišao ni hrvatsko šumarstvo u kojem suvremeni način gospodarenja nužno nameće potrebu mehaniziranja šumskih radova, čime se teži povećanju proizvodnosti i smanjenju troškova, odnosno humanizaciji ljudskoga rada. Jedan od takvih skokova, prije točno pedeset godina, svakako je uvođenje ručno-strojne sječe i izradbe drva motornim pilama lančanicama.
Ovaj je rad prilog poznavanju povijesnoga razvoja motornih pila lančanica, od njegovih začetaka do 1960. godine, kada je u samo nekoliko godina mehanizirana prva faza pridobivanja drva u hrvatskom šumarstvu.
Ključne riječi: motorna pila lančanica, povijesni razvoj
Pregledni članak
Programski paket za projektiranje šumskih prometnica “RoadEng”
Kruno Lepoglavec, Igor Potočnik, Tibor Pentek, Željko Tomašić, Anton Poje, Matevž Mihelič
NMŠ, Godište (Volume) 32: 39-51.
Projektiranje šumskih prometnica važna je faza u gospodarenju šumama i šumskim bogatstvima. Projektiranje šumskih cesta sastoji se od dviju podfaza. Prva, terenska podfaza razumijeva prikupljanje svih terenskih podataka koji su nužni za izradu glavnoga projekta šumske ceste. Druga, uredska podfaza sastoji se od unosa podataka dobivenih terenskom izmjerom u računalni program te obrade tih podataka za izradu glavnoga projekta šumske ceste sa svim propisanim sastavnicama (Lepoglavec i dr. 2010). Korištenje računalnih programa uvelike je smanjilo vrijeme potrebno za projektiranje te ispisivanje projekata šumskih cesta. Postoje razni računalni programi za projektiranje javnih cesta koje možemo koristiti i za projektiranje šumskih cesta, no »RoadEng« je jedan od malobrojnih računalnih programa koji je razvijen u prvom redu za projektiranje šumskih cesta. »RoadEng« je programski paket razvijen u kanadskoj tvrtki »Softree«, a može se koristiti kao dodatak drugim računalnim programima ili kao samostalan alat. Pregledno je riješen i istodobno je vrlo interaktivan. Tim se programskim paketom može služiti svaki projektant te nije potrebno biti CAD stručnjak jer se »RoadEng« usredotočuje na inženjering, a ne na CAD. Sastoji se od triju modula: Survey/Map, Terrain i Location u kojima se radi kompletan unos podataka, obrada i izračun terena, oblikovanje buduće šumske prometnice sa svim cestovnim objektima te ispis svih priloga potrebnih za izradu glavnoga projekta šumske ceste.
Ključne riječi: programski paket »RoadEng«, moduli, projektiranje, šumske ceste
Mario Šporčić, Matija Landekić, Ivan Martinić, Franjo Galić
NMŠ, Godište (Volume) 32: 53-63.
U radu se prikazuje koncept ekološke učinkovitosti poduzeća i analizira mogućnost primjene indikatora ekološke učinkovitosti u šumarstvu. Objašnjava se veza između ekološke i financijske učinkovitosti poduzeća te daje klasifikacija i pregled glavnih indikatora ekološke učinkovitosti: indikator energetskoga intenziteta, indikator vodnoga intenziteta, indikator intenziteta otpada, indikator globalnoga zatopljenja i osiromašenja ozona. Prikazom inozemnih modela i iskustava obuhvaćeni su primjeri Kanade i Švicarske s preporukama i smjernicama za praćenje ekološke izvedbe u poslovanju te metodologijom koja je u tim zemljama razvijena za utvrđivanje, mjerenje i praćenje ekoloških pokazatelja. U radu je također napravljena SWOT analiza primjene indikatora ekološke učinkovitosti u šumarstvu. Cilj je rada prikazati značenje i doprinos indikatora ekološke učinkovitosti u procjeni učinkovitosti poduzeća, obraditi metodologiju razvoja i proces standardizacije ekoloških indikatora te ispitati mogućnosti njihove primjene u šumarstvu.
Ključne riječi: ekološka učinkovitost, indikatori ekološke učinkovitosti, šumarstvo, šumarska poduzeća
Pregledni članak
Stanje i pregled gospodarenja šumama u Poljskoj
Mario Šporčić, Matija Landekić, Marko Lovrić, Ivan Bukla, Ivica Papa
NMŠ, Godište (Volume) 32: 65-76.
U radu se prikazuje sadašnje stanje šuma u poljskom šumarstvu. Pregled gospodarenja šumama obuhvaća prikaz šumskih resursa i njihovih značajki, strukturu vlasništva nad šumama i šumskim zemljištima, dobnu strukturu sastojina i sastav vrsta. Opisuje se proizvodna funkcija poljskih šuma, vrste sječa te organizacija državnoga šumarstva, kao i drugi aspekti šumskoga gospodarenja u Poljskoj. Uspoređeni su i pojedini pokazatelji s Hrvatskom i drugim europskim zemljama.
Ključne riječi: šumarstvo, gospodarenje šumama, stanje šuma, drvna zaliha, etat, Poljska
Zdravko Pandur
NMŠ, Godište (Volume) 32: 77-80.
U Krakówu i Krynici od 26. do 29. lipnja 2011. godine održano je međunarodno znanstveno savjetovanje pod naslovom »Technology and Ergonomics in the Service of Modern Forestry« u organizaciji Odjela za šumarstvo i pridobivanje drva Šumarskoga fakulteta Poljoprivrednoga sveučilišta Hugo Kollataj u Krakówu i u suorganizaciji Regonalne uprave državnih šuma u Radomu. Savjetovanje je održano pod pokroviteljstvom IUFRO-a, razreda 3, radne grupe 3.03.00. Ergonomija u šumarstvu (Forest Ergonomics) i rektora Poljoprivrednoga sveučilišta u Krakówu…
Matija Landekić, Mario Šporčić
NMŠ, Godište (Volume) 32: 81-84.
Na Fakultetu šumarstva i okolišnih znanosti (University of Freiburg, Faculty of Forest and Environmental Sciences) Sveučilišta u Freiburgu održano je od 26. rujna do 1. listopada 2011. godine međunarodno znanstveno savjetovanje o razvoju kompetencija u šumarstvu. Savjetovanje je obuhvatilo različite teme: struktura i razvoj profesija i zanimanja u šumarskom sektoru, njihov utjecaj na zapošljavanje i ruralni razvoj različitih zemalja, uloga izvoditelja radova u šumarstvu te šumarski poduzetnici kao partneri u šumskom radu, razvoj kompetencija – formalno stjecanje znanja i neformalno učenje u šumarstvu, program općega i praktičnoga osposobljavanja šumarskoga radnoga kadra te povezani projekti i akcije (CONCERT, ECC, CeFCO i sl)…
Igor Stankić, Hrvoje Nevečerel
NMŠ, Godište (Volume) 32: 85-88.
FORMEC (eng. FORestry MEChanization, http:// formec.boku.ac.at) međunarodna je mreža znanstvenika i istraživača koji promiču i proučavaju primjenu mehanizacije u šumskim radovima. Prvo je savjetovanje održano daleke 1966. godine u Zvolenu (tadašnja Čehoslovačka). Polazna ideja organizatora ovakvih znanstvenih skupova bila je pružanje prilike znanstvenicima iz istočne i srednje Europe za prikupljanje znanja, poticanje rasprave o položaju šumarskoga inženjerstva, produbljivanje spoznaja iz te znanstvene discipline, te svladavanje prepreka koje se pojavljuju zbog različitih razina mehaniziranosti tehnologija pridobivanja drva u raznim zemljama. Znanstvena savjetovanja FORMEC u posljednje vrijeme održavaju se i u zemljama srednje i zapadne Europe (Italija, Njemačka, Češka) radi očuvanja i poboljšanja suradnje te razmjene iskustava među istraživačima…









