Poštovane čitateljice i čitatelji!

Zadovoljstvo nam je obavijestiti vas da je 2011. godina na poticaj Republike Hrvatske Rezolucijom Opće skupštine UN-a 61/193 iz 2006. godine proglašena Međunarodnom godinom šuma i da se održava pod temom »Šume za ljude i iskorjenjivanje siromaštva«. Republika Hrvatska od samih je početaka aktivno uključena u rad Foruma za šume Ujedinjenih naroda. Forum za šume Ujedinjenih naroda (UNFF) međunarodna je organizacija koju čine sve države članice UN-a i specijalizirane agencije, a predstavlja krovnu međunarodnu organizaciju u šumarskoj struci koja određuje smjer razvoja šumarstva na globalnoj razini. Osnovna je zadaća Foruma za šume Ujedinjenih naroda uspostava globalnoga održivoga gospodarenja šumama…

Kretnost je vozila određena: 1) dimenzijskim značajkama, 2) sposobnošću svladavanja terenskih čimbenika pri kretanju, 3) vučnim značajkama, 4) okolišnom pogodnošću. Vučna se značajka vozila najčešće prikazuje krivuljom klizanja (k – ) te ona ovisi o stanju podloge (nosivosti tla) i ukupnom djelovanju svih sila na vozilo. S obzirom na način prihvata tereta vučna je značajka skidera vrlo kompleksna. Cilj je ovoga rada istražiti: 1) vučnu značajku skidera – faktore bruto i neto vuče, 2) klizanje kotača te 3) korisnost kotača pri kretanju niz nagibe od 15 % i 30 %. Poznavanjem vučnih značajki skidera omogućilo bi se modeliranje njegove kretnosti pri privlačenju drva. Pri kretanju skidera niz nagib uočene su negativne vrijednosti vučnih sila zato što skider vuče teret svojom masom te se i prijenos snage s motora na kotače vozila ne koristi za vuču tereta (drva) već radi stalnoga kočenja vozila motorom. Faktori bruto i neto vuče iz istoga su razloga negativnoga predznaka kao i klizanje kotača. Pri privlačenju drva niz nagib najvažnije je izbjegavanje blokiranja kotača, što dovodi do potpunoga proklizavanje vozila uz narušavanje upravljivosti, o čemu vozač mora stalno voditi računa.

Ključne riječi: skider, vučne značajke, krivulja klizanja, sila kočenja, privlačenje drva niz nagib

U radu se izvještava o istraživanjima organizacijske kulture u Hrvatskim šumama d.o.o. Zagreb. Ispitivanjem zaposlenika Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, vezano uz najšira pitanja upravljanja i poslovanja Društva, nastojalo se ispitati postojeće stanje organizacijske kulture u državnom šumarskom poduzeću. Upitnikom o stajalištima zaposlenika obuhvaćeno je 49 inženjera šumarstva, odnosno upravitelja šumarija u poduzeću. Istraživanjem su obuhvaćena njihova stajališta o organizacijskim značajkama, upravljačkoj praksi, donošenju odluka i prioriteta u Društvu, zaprekama i prednostima u upravljanju i rukovođenju, te drugim pokazateljima organizacijske kulture. Rezultati ispitivanja upućuju na nepovoljno stanje i na potrebu promjene i unapređenja organizacijske kulture. Oko dvije trećine zaposlenika normirana pravila, strogu hijerarhiju i birokratski način funkcioniranja smatra glavnom značajkom poduzeća. Svrha je rada pružiti informaciju o organizacijskoj kulturi u hrvatskom šumarstvu, senzibilizirati šumarsku struku o značenju i ulozi organizacijske kulture i upozoriti na potrebu poticanja i razvijanja kulture kao važne prednosti. Nalazi i izvješća iz istraživanja pritom mogu činiti objektivna polazišta u kreiranju strategija za unapređenje upravljačke prakse i poslovanja u poduzeću.

Ključne riječi: šumarstvo, organizacijska kultura, upravljanje i rukovođenje, unapređenje poslovanja

Kora je vanjski omotač drveta koju čine vanjski i unutrašnji dio. Od svih značajki kore najveću pozornost zauzima njezina debljina i udio u obujmu stabala i izrađenoga obloga drva. U procesu pridobivanja drva, prilikom preuzimanja izrađene tehničke oblovine, u hrvatskom se šumarstvu koriste dvoulazne tablice (vrsta drva i promjer obloga drva s korom) odbitaka dvostruke debljine kore koje nisu rezultat znanstvenih istraživanja. Cilj je ovoga rada istražiti značajke kore crne johe s obzirom na: 1) udjel kore u obujmu stabla, 2) udjel kore ovisno o relativnoj visini stabla te 3) ovisnost dvostruke debljine kore o promjeru obloga drva. Istraživanje je provedeno u gospodarskoj jedinici »Đurđevačka Bilogora«, u sastojini privatnoga šumovlasnika nastaloj pošumljavanjem. Uzorkom je obuhvaćeno 35 primjernih stabala crne johe, po 5 u svakom debljinskom stupnju, od 7,5 cm do 37,5 cm. Utvrđivanje je obujma primjernih stabala provedeno metodom sekcioniranja. Istraživanja su značajki kore crne johe pokazala:

• porastom prsnoga promjera udio se kore u obujmu krupnoga drva stabla eksponencijalno smanjuje od 23,6 % (debljinski razred 7,5 cm) do 16,4 % (debljinski razred 37,5 cm),
• porastom relativne visine stabla (h/H) udio se kore linearno povećava od 17,8 % (pridanak) do 21,8 % (vrh stabla),
• porastom promjera obloga drva s korom dvostruka debljina kore eksponencijalno se povećava od 0,9 cm (7 cm) do 2,7 cm (37 cm).

Rezultati provedenoga istraživanja otkrili su potrebu za:

• daljnjim istraživanjem ovisnosti dvostruke debljine kore o promjeru obloga drva s korom komercijalnih vrsta drva – čime bi se osigurala nepristranost između kupaca i prodavatelja,
• korištenjem mogućnosti (ugradnjom u propisnost) odbijanja kore na tehničkoj oblovini s obzirom na udjel kore u obujmu ovisno o debljini oblovine s korom (što je u suglasju s normom HRN EN 1309–2: 2006) – čime bi se osigurala racionalizacija proizvodnje, odnosno krajnjega proizvoda.

Ključne riječi: deljina kore, crna joha, preuzimanje drva

U radu su prikazani rezultati istraživanja strojne sječe i izradbe drva harvesterom Timberjack 870 u šumskoj kulturi crnoga bora s posebnim naglaskom na utjecaj rašljavosti stabala na proizvodnost rada. Utrošci su vremena snimljeni kronometrom, povratnom metodom i pridruženi prsnim promjerima posječenih i izrađenih stabala. Na posebnom je uzorku stabala mjerena dimenzija izrađenoga drva radi transformacije praćene jedinice mjerenja (prsni promjer stabla) u neto obujam. Ovisnost neto obujma o prsnom promjeru stabla istražena je regresijskom analizom. Utrošci su vremena pojedinih radnih zahvata svrstani u tri jasno odvojene sastavnice: kretanje vozila, sječa stabla, izradba drva. Provedena je regresijska analiza ovisnosti utrošaka vremena radnih sastavnica o neto obujmu stabla, pri čemu za kretanje vozila i sječu stabla nije utvrđena ovisnost, dok je za izradbu utvrđena srednja ovisnost. Parovima podataka neto obujma stabala (v_net) i utrošaka vremena za izradbu (t_i) pridružene su kvalitativne varijable pravnosti/rašljavosti stabala te je provedena multipla regresijska analiza uz jaku korelaciju podataka (R = 0,5964). Konstruiran je model proizvodnosti oblika: V_h = (60* v_net)/1,26*(t_v+t_s+t_i) [m³/h], s preuzetim faktorom dodatnoga vremena (26 % od efektivnoga vremena) iz prethodnih istraživanja (Krpan i Poršinsky 2002). Utrošci su vremena kretanja vozila i sječe stabala medijane snimljenih podataka. Primjenom je modela ustanovljeno smanjenje proizvodnosti zbog rašljavosti stabala u rasponu od 70 % za stabla prsnoga promjera 10 cm do 50 % za stabla promjera 40 cm u odnosu na pravna staba istoga prsnoga promjera.

Ključne riječi: strojna sječa, harvester Timberjack 870, proizvodnost, rašljavost stabla

U uvodu se raspravlja o sigurnosti u državnom i privatnom sektoru hrvatskoga šumarstva. Naglašava se izrazito nedorečena i nejasna slika sigurnosti i kontrole rada nad šumskim radnicima koji su zaposleni u privatnom sektoru. U središnjem dijelu rada po uzoru na inozemna iskustva, u okviru razvojnoga modela sigurnosne odgovornosti, definirane su uloge (šumoposjednik, voditelj šumskih radova, izvođač i podizvođač radova) i zaduženja koja trebaju preuzeti i obaviti sudionici u lancu pridobivanja drva s privatnih šumskih posjeda. Istodobno se naglašava važnost međusobne suradnje i ustupanja potrebnih informacija svim sudionicima proizvodnoga lanca. U završnom se dijelu daju smjernice za unapređenje sigurnosti, zdravlja i kontrole rada u privatnom šumarskom sektoru osposobljavanjem i izobrazbom svih sudionika o sigurnosnim i zdravstvenim ulogama te zadacima koje trebaju preuzeti i provesti pri operativnom izvođenju šumskih radova. Unapređenje postojećega stanja sigurnosti moguće je postići uspostavom nacionalnoga modela sigurnosne odgovornosti u privatnom sektoru, pri čemu je prvi korak izrada legislativnoga okvira.

Ključne riječi: šumarski sektor, sigurnost i zdravlje, model sigurnosne odgovornosti, poduzetnici u šumarstvu

Projektiranje je šumskih prometnica vrlo važna faza u gospodarenju šumama i šumskim bogatstvima. Projektiranje se šumskih cesta sastoji od dviju podfaza. Prva, terenska podfaza, razumijeva prikupljanje svih terenskih podataka koji su nužni za izradu glavnoga projekta šumske ceste. Druga, uredska podfaza, sastoji se od unosa podataka dobivenih terenskom izmjerom u računalni program, obrade tih podataka te ispisa svih sastavnica glavnoga projekta šumske ceste. Upotrebom novih računalnih programa uvelike se smanjuje vrijeme potrebno za izradu kompletnog glavnog projekta. Danas postoje mnogi računalni programi koji su specijalizirani u prvom redu za projektiranje javnih cesta od kojih se neki ističu mogućnošću primjene u šumarstvu pri projektiranju šumskih cesta. Jedan je takav programski paket opisan u radu. Programski paket ROADPAC razvijen je u tvrtki »Pragoprojekt« iz Praga. Namijenjen je izradi cjelokupne projektne dokumentacije potrebne za izgradnju autocesta, javnih i šumskih cesta. Radi u operativnom sustavu Windows (sve verzije do Win7), sučelje je programa interaktivno, što omogućuje stalnu kontrolu svih presjeka šumske ceste prilikom obrade i korekcije podataka. Važnije je obilježje ovoga programskoga paketa povezanost s AUTOCAD-om. To omogućuje detaljniju obradu podataka i u drugim programima koji podržavaju format .DXF, olakšava ispis same projektne dokumentacije u različitim mjerilima i formatima papira. Opisani su programi i potprogrami paketa kojima se izrađuje projekt šumske ceste te prikazan postupak unosa i obrade podataka u značajnijim programima za izradu projekta šumske ceste. U zaključnim su razmatranjima opisane neke prednosti programskoga paketa ROADPAC u odnosu na program »Cesta« koji se koristi u Hrvatskoj.

Ključne riječi: programski paket ROADPAC, projektiranje, javne ceste, šumske ceste

Donošenje odluka u šumarstvu obilježeno je višestrukim ciljevima upravljanja i širokim rasponom dionika, a odabir alternative na bilo kojoj razini odlučivanja ili bilo kojem vremenskom horizontu mora uzeti u obzir vrijednosti koje nisu izravno usporedive te suočiti se s nesigurnošću njezine implementacije. Jednu od skupina alata za potporu pri odlučivanju čine višekriterijski modeli odlučivanja, od kojih su prikazane teoretske osnove analitičkoga hijerarhijskoga i analitičkoga mrežnoga procesa te njihove primjene u šumarstvu. Ti su modeli razrađeni u višestupanjskom konceptualnom okviru istraživanja održivoga upravljanja šumama s prihvaćanjem stajališta stručnjaka i dionika, čime se postiže optimizacija između različitih kriterija upravljanja i osigurava implementacija preferirane alternative. Kao prilog metodologiji opisan je preliminarni model analitičkoga mrežnoga procesa za operativno upravljanje gospodarskom šumom te su analizirani načini moguće primjene navedenoga modela.

Ključne riječi: višekriterijski modeli odlučivanja, AHP, ANP, održivo upravljanje šumama

U radu je opisan postupak donošenja normi CEN i vrste normativnih dokumenata. Prikazan je popis svih dokumenata Tehničkoga odbora 335 – Čvrsta biogoriva u čijoj je nadležnosti normiranje drvnoga iverja za energiju. Normom EN 14961–1:2010 ^vrsta biogoriva – Specifikacije goriva i klase – Prvi dio: Opći zahtjevi propisane su specifikacije drvnoga iverja za energiju i veze s normama kojima se ispituju pojedina svojstva. Kako je prema navedenoj normi za drvno iverje obvezno specificirati dimenzije, udio vlage i udio pepela, ukratko je objašnjen opći princip analize, prikazana je razredba prema dopuštenim vrijednostima i opisan utjecaj pojedinoga svojstva na uporabu i trgovinu drvnim iverjem za energiju. Prikazani su rezultati istraživanja prirodnoga prosušivanja složaja energijskoga drva hrasta i jasena.

Ključne riječi: drvno iverje, norma CEN, granulometrijska struktura, udio vlage, udio pepela