U radu su prikazani rezultati mjerenja mase i osovinskoga opterećenja traktorskih skupova. Istraživanje je provedeno mjerenjem osnovnih dimenzijskih i masenih znacajki na 5 različitih tipova traktorskih skupova. Utvrđene su tehničke značajke koje utječu na raspodjelu osovinskoga opterećenja traktorskih skupova kao to su: tip traktora i poluprikolice, šumska nadogradnja na traktoru, tip dizalice na poluprikolici, veličina tovara.

Masa se praznih traktorskih skupova kreće oko 8800 kg. Masa praznih poluprikolica ovisi o nosivosti poluprikolice te o ugradenoj hidrauličnoj dizalici. Na osnovi se izmjere opterećenja na veznoj točki traktora zaključuje da se glavnina mase dizalice prebacuje na stražnju osovinu traktora.

Masa se traktorskih skupova s tovarom od 3,19 m3 kreće u opsegu od 12 505 kg do 12 582 kg. Rezultati pokazuju da se 4 % do 15 % ukupne mase tovara prenosi na stražnju osovinu traktora. Mjereno opterećenje na stražnjim kotačima traktora dostiže i/ili premašuje dopušteno opterećenje guma. Na osnovi se istraživanja procjenjuje da će pri punom tovaru poluprikolice doći do prekoračenja ukupnoga dopuštenoga opterećenja traktora.

Ključne riječi: traktorski skup, masa, osovinsko opterećenje, dopušteno opterećenje

U ovom je radu dan prikaz kako se komercijalni sustav upravljanja vozilima, tzv. Fleet Management System (FMS), može koristiti u praćenju rada i istraživanjima forvardera. FMS najčešću primjenu ima kod cestovnih vozila (automobila i kamiona), ali je primjenu našao i na nekolicini šumarskih strojeva kao što su forvarderi (RI Osijek) i skideri (RI Đurctevac). Sustav je u ovom slučaju bio ugrađen na forvarder Valmet 840.2 zajedno s mjeračem potrošnje goriva. Računalo forvardera, koje bilježi podatke s već postojećih mjernih pretvornika na forvarderu, također je bilo povezano na mobilnu jedinicu FMS-a. Svi su dobiveni podaci slani uz pomoć veze GPRS u nadzorni centar u kojem se generira izvješće i šalje krajnjemu korisniku. Veličine koje su u ovom istraživanju mjerene bile su: koordinate položaja forvardera (kretanje forvardera), kumulativna potrošnja goriva, broj okretaja pogonskoga motora, detekcija rada dizalice te prijeđeni put forvardera. Uz poteškoće koje su se javljale prilikom ugradnje navedenoga sustava svi dobiveni rezultati istraživanja zadovoljavaju osim koordinata položaja forvardera zato što je bila otkinuta antena GPS-a s kabine forvardera.

Ključne riječi: forvarder, Fleet Management System (FMS), mjerni pretvornici, GPS

U ovom je radu dan pregled razvoja forvardera od njegove preteče pa sve do modernoga stroja kakav se danas koristi u izvoženju drva s naglaskom na neke nove značajke pomoću kojih se olakšava rad i povećava proizvodnost forvardera. Ovdje je prikazana dodatna oprema koju proizvodač Valmet ugrađuje na svoje forvardere. Neke su od navedenih značajki i te kako poželjne u hrvatskom šumarstvu, a neke od njih i nisu ponajprije zbog sastava vrsta drveća naših šuma te zbog načina gospodarenja našim šumama.

Ključne riječi: forvarder, povijesni razvoj, dodatna oprema

Ne uzimajući u obzir države bivšega SSSR-a, šume su u Europi većinom privatne. O njima do danas ne postoje cjelovite široko obuhvatne baze podataka. Modeli upravljanja privatnim šumama uvelike variraju s obzirom na njihov udio u ukupnim šumama, na vlasničku strukturu, stupanj uređenosti sektora te njegov udio u BDP-u. Ovaj rad pruža pregled stanja privatnih šuma u Hrvatskoj, jugoistočnoj Europi te u čitavoj Europi, kao i trendove njihova upravljanja te analizu utjecaja tih trendova na privatne šume u Hrvatskoj. Relevantne studije predviđaju rast potražnje za drvom iznad razine etata u Europi. S obzirom na to da se privatnim šumama u većini država Europe gospodari nižim intenzitetom nego u državnima, očekuje se da će se jaz između ponude i potražnje za drvom ispuniti približavanjem etata razini godišnjega prirasta uz povećanje razine šumskouzgojnih radova te korištenjem ekonomije razmjera u pridobivanju drva za koju je preduvjet udruživanje šumoposjednika na razini operativnoga upravljanja šumama.

Ključne riječi: privatne šume, mobilizacija drva, održivo upravljanje, šumoposjedničke udruge

U radu se prikazuju novije spoznaje i kretanja u poduzetništvu u europskom šumarstvu. Pregled iskustava, primjera i stanja šumarskoga poduzetništva u zemljama srednje i istočne Europe obuhvatio je karakteristike poduzetnika i njihovih udruženja, osnovne značajke njihova rada, programe uvježbavanja i izobrazbe, stanje sigurnosti i zaštite zdravlja, uvjete i ograničenja u pružanju usluga u šumarstvu i sl. Uvid u navedene aspekte poduzetništva doprinos je poznavanju stanja izvođenja šumskih radova u Europi. Izdvojeni modeli i iskustva pritom su prilog promišljanju uloge i značenja privatnih izvoditelja šumskih radova te korisne podloge za unapređivanje poduzetništva u hrvatskom šumarstvu. Kao primjer razvijenoga poduzetništva obradeni su privatni šumarski sektor i šumarska poduzeća u Njemačkoj i Finskoj. Primjeri lošega općega stanja u šumarskom poduzetništvu predstavljeni su prikazom situacije u zemljama slabije razvijenoga šumarstva, Poljske, Bugarske i Latvije.

Ključne riječi: šumarstvo, šumski rad, izvoditelji šumskih radova, poduzetništvo, Europa

U 2007. godini površina šumskoga zemljišta dosegla je 2 006 600 ha, a površina šuma 1 932 900 ha. Šumovitost Republike Slovačke iznosi 41 % (postotni udio površine šumskoga zemljišta u ukupnoj površini Slovačke). Sume imaju raznolik sastav drvenastih vrsta (mješovitu strukturu) s najvišim udjelom bukve (31,2 %), smreke (25,9 %) i hrasta (13,4 %). Od ukupne površine šuma listopadne šume dolaze na 50 %, šume četinjača na 31 %, dok mješovite šume dolaze na 19 % površine.

Drvna je zaliha u porastu i u 2007. godini dosegla je 445 900 000 m3 (iskazana bez kore). Prosječna drvna zaliha po hektaru iznosi 232 m³/ha (Green report 2008). Sječa takoder pokazuje porast i u 2007. je dosegla 8 367 000 m3, što predstavlja drugi najviši godišnji sječivi etat u povijesti slovačkoga šumarstva. Najveći godišnji etat zabilježen je 2005, a iznosio je 10 200 000 m³. Nastao je kao rezultat vjetroloma katastrofalnih razmjera koji je pogodio područje nacionalnoga parka Visoke Tatre 2004. godine na površini od 330 000 ha. Ukupni obujam izvaljenih i slomljenih stabala iznosio je 4 700 000 m³ (Suchomel i dr. 2004).

Prema trenutačnoj dobnoj strukturi šuma očekuje se da će ukupni obujam etata nastaviti rasti. Trenutačni godišnji sječivi etat veći je od planiranoga zbog velikih slučajnih prihoda. Od 2000. do danas on je veći za 16,7 %, dok je gledano u razdoblju od 2005. do 2007. on veći za 27,8 %. Povećanjem godišnjega sječivoga etata raste prihod u gospodarenju šumama, ali će njegov višak, zbog velikih slučajnih prihoda, utjecati na smanjenje etata u budućnosti. Visok udio slučajnih sječa te sve veće onečišćenje zraka uzrokuju vrlo loše zdravstveno stanje šuma, što u konačnici smanjuje otpornost na različite biotske štetnike, ponajprije crnogoričnih šuma u čijem sastavu prevladava smreka. Prodaja drva najvažniji je izvor dobiti u šumarstvu od kojega se osigura oko 79 % svih prihoda. U 2007. bilo je izvezeno više od 1 500 000 m³ drva (Green report 2008).

Ključne riječi: šuma, gospodarenje šumom, etat, drvna zaliha

U Pragu je od 16. do 18. travnja 2009. godine održano međunarodno znanstveno savjetovanje o ulozi šumarstva i drvne tehnologije u razvoju društva. Savjetovanje je održano povodom obilježavanja 90. obljetnice sveučilišne nastave u nezavisnom šumarskom odsjeku (Independent Forestry Study Department), današnjem Fakultetu šumarske i drvne znanosti (Faculty of Forestry and Wood Sciences) na Češkom sveučilištu bioloških znanosti u Pragu (Czech Uni-versity of Life Sciences in Prague — CULS).

Tema je savjetovanja bila »Šumarstvo, okoliš i drvna tehnologija za razvoj društva« (Forestry, Wildlife and Wood Sciences for Society Development). Međunarodno znanstveno savjetovanje održano je u organizaciji Fakulteta šumarskih i drvnih znanosti u Pragu pod pokroviteljstvom IUFRO-a…

Uprava »Hrvatskih šuma« d.o.o. Zagreb na sjednici održanoj 1. prosinca 2009. godine donijela je odluku o prihvaćanju inovacije Nenada Nekvapila, dipl. inž. šum., prema odredbama članaka 13. i 16. Pravilnika o inventivnoj djelatnosti. Inovacija ide u prilog racionalizaciji radova na pripremi staništa grebanjem tla. Višegodišnjim terenskim praćenjima pripreme staništa uvedena su nova tehnička rješenja radi povećanja učinkovitosti i sigurnosti uz smanjenje troškova izvođenja mehaniziranih radova.

U Šumariji Veliki Grđevac UŠP Bjelovar koristi se adaptirani poljoprivredni traktor Belarus 1021.3 koji radi na privlačenju drva, a po potrebi i na uzgajanju šuma. Za privlačenje drva na traktor se postavlja farmersko vitlo »Tajfun«. Da bi pristupio pripremi staništa grebanjam, s traktora je skidano vitlo i postavljan priključak grebač (slika 1)…