U radu je istražen prijenosni sustav vaga WLS 101/R2K korišten za izmjeru osovinskih opterećenja forvardera Valmet 840.2 radi što preciznijega utvrđivanja količine šumske biomase. Zbog uočenih odstupanja u izmjerenoj masi tereta prijenosnoga sustava vaga i kontrolnoga mjerenja (kolna vaga) istraženo je kako značajke tovara (zakrivljenost oblovine i količina drva), niveliranje osovina vozila te značajke podloge utječu na izmjeru mase vaganjem. Mjerenja su provedena u tri serije: 1) mjerenja iste vrste tovara na neravnoj i ravnoj podlozi, 2) mjerenja pet različitih vrsta tovara uz istodobno istraživanje utjecaja horizontalnosti osovina, 3) mjerenja iste vrste tovara uz korištenje metalnoga okvira za umetanje para prijenosnih vaga radi centriranja kotača forvardera na mjernu površinu vage.

Najmanja odstupanja mjernih vrijednosti (<2% u odnosu na kontrolno mjerenje mase kolnom vagom) postignuta su korištenjem metalnoga okvira za umetanje para prijenosnih vaga. Također je utvrđeno da je neprecizno postavljanje kotača vozila na površinu vaga uzrok najvećih pogrešaka u mjerenju mase tereta.

Ključne riječi: šumska biomasa, osovinsko opterećenje vozila, prijenosni sustav vaga, forvarder

U ovom su radu prikazana istraživanja kojima je cilj bila ocjena opterećenja radnika kopčaša koji izvlači čelično uže šumskoga vitla, na temelju izmjerenih ručnih sila i definiranja zakonitosti njihova ostvaraja, prema mjerilima sadržanima u Pravilniku o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN, 42/05).

Na osnovi provedenih istraživanja zakonitosti ostvaraja sile za ručno izvlačenje čeličnoga užeta šumskoga vitla Hittner 2 x 35, montiranoga na skider Ecotrac 55 V u šumskoj sastojini na 5 različitih nagiba (-19°, -10°, 0°, 10°, 19°), mjerenja brzine kretanja radnika kopčaša, izračuna ostvarene snage za taj rad, te primjenom jednadžbe predložene Pravilnikom, kojom je obuhvaćeno 6 faktora kojima se definiraju čimbenici koje treba uzeti u obzir pri ocjeni rizika za sigurnost i zdravlje radnika pri ručnom prenošenju tereta, rad radnika kopčaša ocijenjen je kao rad s velikim opterećenjem. Na tu ocjenu nemaju bitan utjecaj činjenice da se ručna sila izvlačenja užeta povećava duljinom izvlačenja te da je pri kretanju uzbrdo ona mnogo veća nego pri spuštanju nizbrdo.

U istraživanju je zapaženo znatno veće ostvarenje snage (utrošak energije) tijekom izvlačenja užeta uzbrdo u odnosu na kretanje po ravnome, a pogotovo u odnosu na spuštanje nizbrdicom.

Na temelju iznesenoga može se zaključiti da su odrednice Pravilnika za ocjenjivanje opterećenja radnika kopčaša tijekom izvlačenja užeta pogodne, pogotovo ako se ono radi samo zato da bi se utvrdilo postoji li opasnost da se oštete leđa. Ako se želi uzeti u obzir i fizičko opterećenje temeljem energijske potrošnje, koja je velika pri izvlačenju užeta uzbrdo, tada treba dopuniti Pravilnik. Kako bi se to obuhvatilo, kao i kretanje po sječini ili šumskoj sastojini u kojoj postoje izrazite prepreke, neravnine uz veliku opasnost od zapinjanja i klizanja, najjednostavnija je dopuna tablice faktora stanja radnoga mjesta.

Ključne riječi: zaštita na radu, ručno prenošenje tereta, kopčaš

Rezultati ovoga rada prikazuju morfološku raščlambu 93 različita tipa farmerskih vitala koji se koriste za privlačenje drva postavljenjem na trozglobnu poteznicu poljoprivrednoga traktora. Morfološkom raščlambom odredene su ovisnosti između pojedinih parova tehničkih značajki farmerskih vitala. Pri tome su odabrane ove značajke: masa vitla, nazivna vučna sila vitla, snaga motora traktora za rad s farmerskim vitlom, srednja brzina užeta vitla i promjer užeta vitla.

Na osnovi dobivenih rezultata možemo zaključiti da se farmerska vitla proizvode u širokom rasponu tehničkih značajki te su stoga primjenjiva za izvodenje radova privitlavanja i privlačenja drva u različitim ekploatacijskim uvjetima. Vrlo jednostavnim postavljanjem farmerskih vitala na trozglobnu poteznicu traktora dobiva se novo šumsko vozilo koje u potpunosti može zadovoljiti uvjete rada u proredama, tj. privlačenja manjih količina drva.

Uočena je velika raznovrsnost i nesustavnost tehničkih značajki farmerskih vitala koje prikazuju proizvodači. Razlog tomu leži u činjenici da farmerska vitla, kao oruđe koje se postavlja na poljoprivredni traktor, nisu specijalizirana za izvođenje šumskih radova te se u njihovu razvoju nalaze različita konstrukcijska rješenja.

Ključne riječi: farmersko vitlo, poljoprivredni traktor, morfološka raščlamba, tehničke značajke

U radu je opisana analiza životnoga ciklusa kao metoda koja proučava utjecaj proizvoda na okoliš u svim razdobljima njegova života. Posebno je dan osvrt na primjenjivost analize životnoga ciklusa u šumarstvu, odnosno kao jednu od metoda utvrđivanja okolišne prihvatljivosti pri izvođenju šumskih radova radi odabira okolišno prihvatljivije inačice.

Za šumarstvo je analiza životnoga ciklusa posebno teška zbog dugoga vremenskoga procesa proizvodnje sirovina, u prvom redu drva (duljina ophodnje), te zbog velikoga prostorno-vremenskoga utjecaja koji šume imaju na okoliš. Da bi se uspješno izradila, potrebni su kvalitetni izvori podataka koji če sadržavati sve ulaze i izlaze materijala, utrošaka energije i količine onečišćavala nastalih tijekom: 1) pridobivanja sirovina, 2) postupaka nastajanja proizvoda, 3) vremena korištenja proizvoda, 4) moguće oporabe i ponovnoga korištenja, 5) konačnoga odlaganja otpada na deponije.

Zbog manjka kvalitetnih izvora podataka, ali i pretvorbe statičkoga karaktera analize životnoga ciklusa u dinamički, potrebna su daljnja istraživanja i unaprjeđenja ovoga, inače korisnoga, ali i vrlo složenoga alata procjene okolišne prihvatljivosti.

Ključne riječi: analiza životnoga ciklusa, okolišna prihvatljivost

U radu se opisuju mogućnosti primjene analize omedivanja podataka u šumarstvu te obrazlaže važnost modela i tehnika koji mogu pridonijeti lakšemu analiziranju, planiranju i predviđanju pri gospodarenju šumama. Analiza je omeđivanja podataka (AOMP) deterministička neparametarska metodologija za procjenu relativne efikasnosti usporedivih jedinica s više inputa i outputa. Objašnjava se koncept relativne efikasnosti i obrazlažu matematičko-statističke osnove metode AOMP. Usporeduju se tradicionalne tehnike mjerenja efikasnosti i AOMP te opisuju prednosti i nedostaci metode AOMP. Pregledom dijela provedenih istraživanja prikazani su primjeri primjene AOMP-a u šumarstvu. Temeljem prikazanih primjera, karakteristika metode AOMP i opisanih mogućnosti primjene zaključuje se da analiza omeđivanja podataka u šumarstvu, jednako kao i u mnogim drugim poslovnim sustavima, može biti vrlo snažna podrška planiranju i odlučivanju.

Ključne riječi: poslovanje, šumarstvo, efikasnost, analiza omeđivanja podataka

U ovom je radu prikazana prošlost, sadašnjost i budućnost sveučilišne šumarske nastave u Republici Hrvatskoj. Šumarska se nastava prvi put počela provoditi na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima 1860. godine. Godine 1885. šumarski stručnjaci ocjenjuju da je prijeko potrebno osnivanje Šumarske akademije pri Sveučilištu u Zagrebu, te su daljnje aktivnosti usmjerene ka osnivanju visoke šumarske škole – Šumarske akademije, koja započinje raditi pri Mudroslovnom (Filozofskom) fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 20. listopada 1898. godine.

Zbog lošega stanja našega šumarstva nakon Prvoga svjetskog rata te nekih promišlianja kako se bez stranih stručnjaka neće moći upravljati državnim šumama, profesori Šumarske akademije dr. Andrija Petračić i dr. Đuro Nenadić pokreču akciju da se Šumarska akademija preustroji u samostalni odjel Filozofskoga fakulteta. Dana 31. kolovoza 1919. potpisan je ukaz o osnivanju Gospodarsko-šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je svoj rad započeo u akademskoj godini 1919/1920.

Šumarska se nastava od 1919. do 1960. godine odvijala zaiedno s poljoprivrednom nastavom, a Zakonom o osnivanju Poljoprivrednoga fakulteta i Sumarskoga fakulteta u Zagrebu (Narodne novine od 8. 12. 1959) oba dotadašnja odjela postaju samostalni fakulteti.

Danas se Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sastoji od Šumarskoga odsjeka i Drvno-tehnološkoga odsjeka. Na Šumarskom se odsjeku provode dva preddiplomska studija, dva diplomska studija, sedam poslijediplomskih specijalističkih studija i jedan poslijediplomski doktorski studij (s dva smjera).

Kako bi visokoškolska šumarska nastava u Republici Hrvatskoj i u budućnosti bila na razini koja joj nesumnjivo pripada, a to je oduvijek bilo nedvojbeno vodeće mjesto u regiji te jedno od vodećih mjesta medu visokoškolskim šumarskim institucijama u Europi, potrebno je dalje razvijati ugled visokoškolske šumarske nastave na Šumarskom fakultetu, raditi na stručnom usavršavanju nastavnika i suradnika, otvoriti preddiplomski i/ili diplomski studij na engleskom jeziku, otvoriti međufakultetski (međusveučilišni) poslijediplomski doktorski studij na engleskom jeziku, osigurati cjeloživotno usavršavanje, ustrojiti trening centar itd.

Ključne riječi: Šumarska akademija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski odsjek, visokoškolska šumarska nastava

Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT) osnovana je temeljem Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije iz veljače 2006. godine, a osnivačka je skupština održana u rujnu iste godine. Stručni su ispiti započeli tijekom prve polovice 2008. godine, a najveći je broj pristupnika izišao na stručni ispit iz strukovnoga područja šumarstva, stručnoga smjera ovlašteni inženjer šumarstva. Autori su ovoga članka u svojstvu ispitnoga povjerenstva, uz tajnicu Komore, prisustvovali svim dosadašnjim stručnim ispitima navedenoga stručnoga smjera te ovdje iznose stečena iskustva, uočene probleme i moguće (potrebne) promjene u sadržaju i načinu polaganja stručnih ispita Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Sve ovdje navedeno predstavlja njihovo osobno promišljanje i ne treba ga tumačiti kao službeni stav Komore.

Važna je sastavnica prilikom osnivanja šumarske komore bila i namjera uspostavljanja sustavnoga stručnoga usavršavanja šumarskih inženjera koji neposredno obavljaju stručne poslove u šumarskoj operativi. Naime, u posljednjih tridesetak godina u šumarskoj je praksi izostao svaki oblik sustavnoga stručnoga usavršavanja operativnih šumarskih stručnjaka te je prevladalo mišljenje da je stjecanje diplome inženjera šumarstva kraj, a ne početak profesionalnoga stručnoga usavršavanja.

U razdoblju od nekoliko godina stručni ispiti moraju postati značajno zahtjevniji, a njihovo polaganje »teže«. To je nužno kako bi se podigla razina kvalitete rada šumarske operative, unaprijedio ugled šumarske struke u cjelini te otvorilo stvarno tržište rada i napredovanja unutar šumarske djelatnosti.

Promjene su u zakonskoj regulativi koja se odnosi na Šumarsku komoru nužne. Te se promjene ne odnose samo na sadržaj i način polaganja stručnih ispita već i na brojne druge aspekte rada Komore.

Ključne riječi: Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, stručni ispiti, ovlašteni inženjer

U Pragu je od 26. do 30. svibnja 2008. godine održano treće međunarodno znanstveno savjetovanje FORTECHENVI pod naslovom »Šumarstvo, drvna tehnologija i okoliš« u organizaciji Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije iz Brna, Instituta za cjeloživotno obrazovanje iz Brna i suorganizaciji Ministarstva poljoprivrede Republike Češke, te pod pokroviteljstvom IUFRO-a, razreda 3, radne grupe 3.05.00. Ekološka sastavnica šumskih radova (Forest Operations Ecology), i Europskoga društva inženjera agronomije (European Society of Agriculture Engineers).

Cilj je savjetovanja bilo predstavljanje novih znaristvenih i operativnih dostignuća ekološki prihvatljivih tehnologija u šumarstvu i drvnoj industriji. Neke od tema izlaganja su bile: glavni tehnički, tehnološki, ekonomski, društveni i ergonomski problemi u šumarstvu i drvnoj industriji, uporaba obnovljivih izvora energije u šumarstvu, utjecaj šumskih operacija na okoliš, biotehnologije i bioproizvodi, važnost cjeloživotnoga obrazovanja u šumarstvu…

FORMEC je međunarodna udruga koja promiče primjenu mehanizacije u šumskim radovima. U njezinu djelovanju do sada su sudjelovali u prvom redu istraživači iz Europe, no u posljednjih nekoliko godina na godišnjim savjetovanjima prisutni su i znanstvenici iz SAD-a, Južne Amerike, Afrike i arapskih zemalja. Zbog toga se značajno povećava opseg razmatranih znanstvenih tema iz šumarskoga inženjerstva.

Od 2. do 5. lipnja 2008. godine u Schmallenbergu (Njemačka) održano je 41. međunarodno savjetovanje udruge FORMEC s temom »Novosti u razvoju šumarske tehnologije i logistike« (New developments in forest technology and timber logistics). Organizacija je povjerena Kuratoriju za šumski rad i šumsku tehniku (Kuratorium fiir Waldarbeit und Forsttechnik — KWF)…

U Zagrebu je 16. listopada 2008. godine održano međunarodno znanstveno savjetovanje pod nazivom »Izazovi u šumarstvu i drvnoj tehnologiji u 21. stoljeću« (Challenges in Forestry and Wood Technology in the 21st Century) u organizaciji Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a povodom 110. obljetnice utemeljenja Šumarskoga fakulteta.

Cilj je savjetovanja bio da se prikaže prošlost visokoškolske šumarske nastave u Republici Hrvatskoj, te da se upozori na probleme i nove izazove koje šumarstvu donosi budućnost i u Republici Hrvatskoj i u čitavoj Europi…

Od 2. do 5. lipnja 2008. godine studenti 3. godine Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Šumarskoga fakulteta u Beču (Universität für Bodenkultur Wien) sudjelovali su na združenoj terenskoj nastavi u Austriji. Cilj je terenske nastave bio upoznavanje s tehnikama i tehnologijama značajnim za austrijsko šumarstvo. Terenska se nastava izvodila iz kolegija: Pridobivanje drva I, Šumske prometnice i Osnove mehanizacije u šumarstvu. U četiri dana terenske nastave posjećena je tvornica šumskih žičara Mayr-Melnhof-Forsttechnik GmbH, energana na šumsku biomasu Wien Energie Bundesforste Biomasse Kraftwerk GmbH, rasadnik LIECO GmbH & Co. KG. Na terenu je prikazano iznošenje drva stupnom kamionskom žičarom Syncrofalke te posebnosti projektiranja i izgradnje šumskih cesta na strmim terenima u Austriji…