Poštovane čitateljice i čitatelji!

Iako bi se na ovom mjestu moglo pisati i raspravljati o mnogim, lijepim i onim nešto manje lijepim, ali svakako i višene goaktualnim temama povezanima s hrvatskim šumarstvom, odlučili smo se za jednu, po našem mišljenju, zanimljivu i korisnu temu – predstavljanje međunarodnoga savjetovanja pod naslovom Položaj i perspektiva šumarskoga inženjerstva (Position and Perspectives of the Forestry Engineering). Savjetovanje će se održati u Zalesini i u Ravnoj Gori 12. (četvrtak) i 13. (petak) travnja 2007. godine. Organizatori su ovoga skupa: Zavod za šumarske ehnike i tehnologije Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumsku tehniku i ekonomiku Biotehničkoga fakulteta Sveučilišta u Ljubljani te Šumarski institut Slovenije. Ideja o potrebi organizacije ovakva međunarodnoga skupa u Hrvatskoj provlačila se, više u neslužbenim nego u službenim razgovorima hrvatskih i slovenskih kolega šumara, od 1999. godine…

U radu su prikazani rezultati istodobnoga istraživanja potrošnje goriva i utroška vremena skidera pri trima načinima privlačenja drva (vuča duge oblovine, vuča duge oblovine uz izvoženje prostornoga drva, izvoženje prostornoga drva) radi raščlambe pogodnosti potrošnje goriva kao pokazatelja proizvodnosti. Pri tome je vrijeme privlačenja drva skiderom razdijeljeno u sljedeće radne sastavnice, odnosno skupine radnih sastavnica: neopterećena vožnja, opterećena vožnja, ukupna vožnja, premještanje pri skupljanju tovara, izvlačenje užeta, vezanje tovara, privitlavanje tovara, ispravljanje tovara, rad na sječini, odvezivanje tovara, uhrpavanje tovara, rad na stovarištu te rad na sjeini i stovarištu.

Temeljem istodobnoga mjerenja utrošaka vremena i potrošnje goriva navedenih sastavnica privlačenja drva linearnom je regresijskom analizom promatrana ovisnost utroška vremena pojedinih sastavnica privlačenja drva i potrošnje goriva skidera u ovisnosti o udaljenostima neopterećene i opterećene vožnje, skupljanja tovara, izvlačenja užeta, privitlavanja tovara te obujmu prosječnoga komada u tovaru.

Regresijske analize upućuju više na značajniju ovisnost potrošnje goriva i vremena pojedinih sastavnica privlačenja drva o udaljenostima nego o obujmu srednjega komada u tovaru. Obujam je srednjega komada drva u tovaru važan za sastavnice: vezanje i odvezivanje te oblikovanje tovara.

Usporedba koeficijenata determinacije radnih sastavnica, u kojima su analizirani utrošak vremena i potrošnja goriva, pri sva tri načina privlačenja drva pokazuje da su međusobne veze utroška vremena i potrošnje goriva u regresijskim jednadžbama najjače u slučaju vuče duge oblovine, da slabe prema vuči duge oblovine uz izvoženje prostornoga drva te se gotovo gube pri izvoženju prostornoga drva.

Da bi se dobili sigurni pokazatelji koji će dati odgovor na glavno pitanje ovoga rada, provedena je regresijska analiza i izračunati su koeficijenti determinacije za ovisnost potrošnje goriva o vremenima pojedinih (skupina) sastavnica privlačenja drva. Analize pokazuju da postoje jake veze među navedenim veličinama u slučaju usporedbe sva tri načina privlačenja drva, odnosno pri većem broju radnih sastavnica. Ipak, analize su pokazale da je utrošak vremena sigurniji pokazatelj proizvodnosti pri privlačenju drva od potrošnje goriva. Posebno su zapaženi, uz nedostatnu osjetljivost mjerila potrošnje goriva, nedostaci potrošnje goriva kao pokazatelja učinkovitosti ako se opterećeni skider kretao nizbrdo, te kod onih radnih zahvata koji ovise o obujmu srednjega komada tereta.

Ključne riječi: skider, privlačenje drva, vrijeme rada, potrošnja goriva

U članku se raspravlja o aktualnom stanju sigurnosti i kvalitete šumskoga proizvodnoga rada u uvjetima tranzicije hrvatskoga šumarstva. Analiza stanja osvrće se na legislativne i institucionalne novosti u hrvatskom šumarstvu, značajke postojećega koncepta zaštite na radu u pogledu njegovih različitih aspekata i različitih skupina izvoditelja šumskih radova: privatnih poduzetnika, šumovlasnika i lokalnoga stanovništva. Posebno se osvrće na pokazatelje razine sigurnosti na radu u državnom šumarskom poduzeću, pri čemu se analizira desetogodišnje kretanje pokazatelja sigurnosti, ali i struktura troškova zaštite na radu. Naglašavaju se odlučujuća pitanja razine radne tehnike i osposobljenosti izvoditelja šumskih radova za siguran i kvalitetan rad. Definira se ključna uloga države u poboljšanju stanja i razvoja integralnoga pristupa sigurnosti u šumarstvu. Navode se glavne postavke modela licenciranja izvoditelja šumskih radova kao doprinos istraživača Šumarskoga fakulteta u Zagrebu prevladavanju brojnih teškoća i poboljšavanju aktualnoga nezadovoljavajućega stanja. Kao posebni prioritet navodi se nužnost donošenja potrebnih zakonskih propisa, uvođenje obveznoga periodičnoga potvrđivanja rukovatelja šumarskom mehanizacijom, uključivanje zaštite zdravlja i sigurnosti u sustav cjelokupnoga poslovanja šumarskih tvrtki te nužnom povezivanju kvalitete obavljenoga posla i plaćanja za takav rad.

Ključne riječi: šumarstvo, sigurnost radnika, zdravlje radnika, kvaliteta rada, licenciranje

U sklopu opsežnih istraživanja sortimentne strukture sječina jednodobnih bukovih šuma praćeni su i utrošci vremena potrebni za provođenje terenskih izmjera 2308 bukovih stabala iz prorednih i oplodnih sječa. Primjerna su stabla izrađena prema zahtjevima hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma iz 1995. godine (HRN), a na istim je stablima obavljena i »simulacija prikrajanja «prema Europskoj normi EN1316–1:1997, odnosno njezinoj hrvatskoj inačici sa statusom hrvatske norme (HRN EN). U proredama je obuhvaćen uzorak od 787 stabala. U pripremnim sjekovima izmjereno je 788, u naplodnim sjekovima 467 te u dovršnim sjekovima 266 stabala.

Zadani je cilj istraživanja utvrđivanje moguće dinamike izvođenja terenskih izmjera (utrošaka vremena potrebnih za izmjeru primjernih stabala prema vrsti sijeka, promjeru srednjega sječnoga stabla i načinu izradbe prostornoga drva), što je doprinos planiranju i izvođenju budućih istraživanja sortimentne strukture pojedinih vrsta drveća.

Istraživanjima je utvrđeno da prosječno potrebno vrijeme sječe i izradbe te izmjere primjernih stabala raste od proreda prema dovršnim sjekovima. Najveći utjecaj na utrošak vremena izradbe i izmjere primjernoga stabla ima način izradbe prostornoga drva, odnosno izradba metarskoga ili višemetarskoga ogrjeva. Proizvodnost je radnika sjekača, pri provođenju ovakvih istraživanja, manja za približno 20 do 30 % u odnosu na redoviti proizvodni proces. Ovakva istraživanja moguće je provoditi usporedno s redovitim procesom pridobivanja drva, a optimizacijom brojnosti i sastava skupine za terensku izmjeru primjernih stabala (tehničko osoblje i radnici sjekači), ovisno o značajkama istraživane sječine, može se utjecati na njezinu učinkovitost.

Terenske izmjere, kojima je cilj izradba operativno primjenjivih sortimentnih tablica prema zahtjevima određene norme, moguće je provesti uz manje prosječne utroške vremena po primjernom stablu nego što je utvrđeno ovim istraživanjem. Iako su u ovakvim istraživanjima potrebni relativno veliki uzorci primjernih stabala, iz navedenoga izlazi da se ona mogu provoditi uz ne tako velike utroške vremena i troškove istraživanja, što nameće zaključak da nema stvarnih razloga da šumarska znanost i operativa problem strukture šumskih drvnih sortimenata glavnih vrsta drveća ne riješi uspješno.

Ključne riječi: sortimentna struktura, terenske izmjere, utrošci radnoga vremena, obična bukva

Istraživanje oštećivanja dubećih stabala pri izvoženju drva 17-tonskim forvarderom Timberjack 1710B provedeno je u sječini hrasta lužnjaka dobi 99 godina, drvne zalihe 398 m³/ha i temeljnice 27,35 m²/ha uz 183 stabla/ha. Bruto sječna gustoća prorede iznosila je 29,8 m³/ha (– 21 stablo/ha). Istraživana sječina nije bila sekundarno otvorena traktorskim vlakama te se forvarder površinom sječine kretao bez ograničenja do izrađene oblovine.

Istraživanjem je utvrđeno oštećivanje sastojine s analizom strukturnih obilježja nastalih oštećenja. Uočene su radnje i postupci koji uzrokuju ozljeđivanje stabala te je provedena ocjena primjerenosti izvoženja drva forvarderom iz kasnih proreda s obzirom na razinu i strukturu oštećenosti.

Tijekom rada forvarder je ukupno oštetio 2,5 stabla/ha, što u odnosu na broj preostalih stabala nakon sječe iznosi 1,5 %.

Ključne riječi: izvoženje drva, forvarder, ozljede stabala, nizinske šume

U radu su prikazani rezultati istraživanja proizvodnosti traktora s dizalicom pri slaganju višemetarskoga prostornoga drva na pomoćnom stovarištu primjenom skupnoga rada. U istraživanju je djelotvornosti primijenjen studij rada i vremena, pri čem je korištena povratna metoda kronometrije.

Višemetarsko je drvo izrađivano u duljini od 4 m. Traktor s dizalicom ukupno je sniman tijekom 11 dana. Prosječni obujam radnoga zahvata dizalice iznosi 0,411 m³. Efektivno vrijeme traktora s dizalicom i dizaličara iznosi 25,12 %, a opća vremena 74,88 %. Dodatno vrijeme traktora s dizalicom iznosi 87,44 % efektivnoga vremena.

Podaci su izmjerenih i izračunatih veličina obrađeni matematičko-statističkim metodama multiple linearne regesije. Dobiveni su matematički modeli izračuna efektivnoga vremena na temelju kojih je uz faktor dodatnoga vremena izračunata norma vremena i dnevni učinak. Efektivno vrijeme slaganja višemetarskoga drva traktora s dizalicom iznosi 4,80 min/m³, a norma vremena 8,97 min/m³. Moguće je ostvariti dnevni učinak dizalice od 53,53 m³/dan.

Ključne riječi: traktor s dizalicom, višemetarsko drvo, norma vremena, dnevni učinak, trošak

U radu se razmatraju osnovni pojmovi vezani uz uslužne izvoditelje šumskih radova. Prikazani su nazivi koji se za njih koriste u hrvatskom i stranim jezicima, definirani su pojmovi poduzetnik i poduzetništvo te su prikazane osnovne značajke postojećih izvoditelja šumskih radova. Navode se profesionalni programi priznavanja izvoditelja šumskih radova te se naglašava njihova važnost u sređivanju stanja i odnosa na tržištu šumarskih usluga, kao i postizanja statusa pouzdanih i odgovornih izvoditelja. Kao tri glavna postupka stručnoga i poslovnoga potvrđivanja uslužnih izvoditelja šumskih radova obrazloženi su registracija (upis), certifikacija (potvrđivanje) i licenciranje (dopuštanje). Samo se licenciranje i licencija drže jamstvom stručnoga i uspješnoga izvođenja šumskih radova. Licencija može biti oduzeta ako izvoditelj trajno ne ispunjava kvalifikacijske uvjete, odnosno poslovne kriterije. Potiče se uspostava modela koji bi uključivao potvrđivanje kvalificiranosti i poslovne sposobnosti izvoditelja i stimuliranje ugovaranja poslova samo s ovlaštenim i licenciranim izvoditeljima. Očekuje se da će za šumovlasnike i/ili šumoposjednike stručno i pravodobno obavljanje radova biti dovoljno jamstvo za prihvaćanje modela.

Ključne riječi: šumarstvo, izvoditelji šumskih radova, poduzetnici, poduzetništvo, registracija, certifikacija, licenciranje

Budući da sam od samoga početka (od pokretanja inicijative) bio uključen u postupak osnivanja Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije (u daljnjem tekstu Komora), smatram svojom moralnom i profesionalnom dužnošću upozoriti na određene probleme i zastoje koji su se, pri samom kraju oživotvorenja Komore, pojavili. Ne namjeravam nikoga prozivati i apostrofirati, već potaknuti odgovorne osobe (među ostalima i sebe kao člana Odbora strukovnoga razreda inženjera šumarstva) na učinkovite aktivnosti koje su, što zbog objektivnih, ali više zbog subjektivnih razloga mnogo sporije nego što bi trebale i morale biti. Kako bi postojeću situaciju raščistili u potpunosti, nužno je vratiti se u ne tako daleku prošlost…

Šumarska savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova kojoj su osnovne djelatnosti provođenje javnih ovlasti i unapređivanje stanja u šumoposjedničkim šumama. Osnivač je Šumarske savjetodavne službe Republika Hrvatska, a osnovana je Uredbom Vlade Republike Hrvatske, 2. lipnja 2006. godine (Narodne novine, 64/06). Zakonom o šumama (Narodne novine, 140/05) predviđeno je da Šumarska savjetodavna služba obavlja javne ovlasti koje je do sada obavljalo državno poduzeće »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb…