Časopis Mehanizacija šumarstva počeo je izlaziti 1976. godine. Uglavnom je izlazio četiri puta na godinu. Od 2005. godine pravni su sljednici časopisa Mehanizacija šumarstva časopis Croatian Journal of Forest Engineering (CROJFE) i časopis Nova mehanizacija šumarstva (NMŠ). CROJFE izlazi dva puta na godinu (30. lipnja i 31. prosinca) na engleskom jeziku uz naslove i podnaslove, opise slika i tablica te širi sažetak rada na hrvatskom jeziku. NMŠ izlazi jednom u godini (31. prosinca) na hrvatskom jeziku uz naslove i podnaslove, opise slika i tablica te kraći sažetak rada na engleskom jeziku.
U časopisu NMŠ želimo objavljivati stručne članke, pregledne članke, prethodna priopćenja, ali i znanstvene radove iz područja šumarskoga inženjerstva koji će kontinuirano pridonositi uspješnijoj razmjeni informacija, predstavljanju ideja i vizija…

Zbog vrijednosti dobivenoga drva glavnomu se prihodu u iskorištavanju šuma tijekom mehaniziranja posvećivala (i posvećuje) posebna pažnja, jer se time ostvaruje (naj)veći prihod i postiže (naj)veća proizvodnost pri pridobivanju najvrjednijih sortimenata. šezdesetih su se godina počeli konstruirati i proizvoditi šumski traktori namijenjeni samo za privlačenje drva. Bili su to traktori mase preko 6 t, pa i dvostruko veći. Budući da i u glavnome prihodu sudjeluju sitniji sortimenti, njih se nastojalo i dalje privlačiti prilagođenim poljoprivrednim traktorima ili, ako nije bilo posla za velike zglobne traktore, tzv. skidere, privlačenje se obavljalo njima. U hrvatskome je šumarstvu sredinom osamdesetih godina jasno iskazana potreba za stvaranjem domaćega srednjega šumskoga traktora mase do 4 t koji je trebao zadovoljiti barem dvije zadaće: (a) biti svojim svojstvima pogodan za privlačenje drva iz redovitoga prethodnoga prinosa drva u proredama te iz prethodnoga slučajnoga prinosa (sušci, snjegolom, vjetrolom, ledolom…) odnosno ogrjevnoga i industrijskoga drva, tzv. višemetrice, (b) trebao je pomoći u diobi privlačenja drva vučom po tlu vitlom odnosno s jednim podignutim krajem, između srednjih i teških zglobnika, jer je nerijetko obujamni udio prethodnoga prinosa dosizao i polovinu ukupnoga etata. Tako je koncem osamdesetih nastala prva generacija domaćih zglobnika mase do 4 t. Nakon oko 50 proizvedenih traktora ECOTRAC V-1033 F, zbog novonastalih okolnosti u hrvatskome gospodarstvu početkom 90-ih nastavljena je ta proizvodnja, ali se i odvojeno pokušavala tražiti nova, druga generacija zglobnika, ponajprije s poboljšanim ergonomskim značajkama. Mnoge su okolnosti pridonijele ubrzanju osmišljaja treće generacije traktora. Predmet su ovoga članka opisi prototipova druge i treće generacije navedenih srednjih šumskih zglobnih traktora.

Ključne riječi: srednji šumski skider, biodizelsko gorivo, istovrsno ulje za sve traktorske sastavnice, ergonomska svojstva

U radu su prikazani rezultati istraživanja eksploatacijskih značajki jednobubanjskoga radijski upravljanoga farmerskoga vitla Tajfun EGV 60A u pripremnom i dovršnom sijeku te prototipnoga radijski upravljanoga farmerskoga vitla Tajfun 2×50 kN u proredi. Vitla su montirana na adaptirani poljoprivredni traktor Steyr 8090a. Dob sastojina je 60, 90 i 110 godina. Privlačilo se pretežito bukovo tehničko i višemetarsko industrijsko drvo izrađeno sortimentnom metodom. Nagibi su terena u proredi od 33 % do 70 %, u pripremnom sijeku od 10 % do 70 % i u dovršnom sijeku do 30 %. Proveden je studij vremena povratnom metodom kronometrije te detaljna raščlamba utroška efektivnoga vremena traktora i vitla. Težište je dano na analizu rada farmerskih vitala, koja su prvi put ispitivana u hrvatskom šumarstvu. Utvrđena je efektivna uposlenost traktora i vitala pri privlačenju i privitlavanju drva, i to na vlaci, u sastojini i na pomoćnom stovarištu. Istražene su brzine izvlačenja užeta i privitlavanja tovara. Utrošak efektivnoga vremena vitla po komadu obloga drva prosječno u proredi iznosi 2,48 min/kom., u dovršnom sijeku 2,82 min/kom. i u pripremnom sijeku 3,20 min/kom. Utrošak efektivnoga vremena vitla po jedinici obujma je u proredi 13,08 min/m³, u pripremnom sijeku 11,27 min/m³ te u dovršnom sijeku 8,47 min/m³.

Ključne riječi: farmerska vitla, poljoprivredni traktor, efektivno vrijeme, prorede, oplodne sječe, bjelogorica, nagib

U radu se prikazuje istraživanje mogućnosti uporabe indeksa kotača kao zadovoljavajućega parametra koji opisuje okolišnu prihvatljivost medudjelovanja kotača vozila i tla pri privlačenju drva po šumskom bespuću.

Indeks je kotača bezdimenzijski parametar (faktor) koji opisuje međudjelovanje opterećenoga kotača i tla, a čija je bit da se iz geometrijskih veličina vozila, rasporeda mase, dimenzija i krutosti pneumatika proračunom dobije broj kojim se procjenjuje sposobnost vozila da prođe po nekom terenu bez obzira na posljedice. Jednostavnim terenskim mjerenjem konusnoga indeksa tla i primjenom poluempirijskih izraza za dodirni tlak taj se parametar može lako izmjeriti/izračunati.

Raščlamba odnosa indeksa kotača i dubine kolotraga, koja je lako mjerljiva i najuočljivija posljedica negativnoga utjecaja vozila na tlo, pokazala je da je indeks kotača dovoljno dobar parametar i za njezinu procjenu, pa stoga i za ocjenu okolišne prihvatljivosti.

Radi lakšega poimanja problema osnovne sastavnice indeksa kotača i modeli raznih autora kojima se one izračunavaju prikazani su na primjeru 17-tonskoga forvardera Timberjack 1710B. Nedostatak primjene poluempirijskih izraza za tlak na dodiru kotača i tla te nedovoljna istraženost dinamičke raspodjele vertikalnih opterećenja šumskoga vozila u različitim terenskim uvjetima, pogotovo u slučaju vuče drva po tlu, zahtijeva daljnja istraživanja u ovom smjeru.

Ključne riječi: vozila za privlačenje drva, indeks kotača, okolišna prihvatljivost

Rad je pregled užetnih sustava koji se upotrebljavaju u primarnom transportu obloga drva i koji se dijele na šumska vitla, šumske vučnice te šumske žičare. Posebna je pozornost posvećena šumskim žičarama opisom njihovih tehničkih sastavnica, sastavnica tehničke namjene, razredbe s obzirom na različite kriterije, prikazom najčeščih izvedbi današnjih šumskih žičara te smjerova njihova razvoja.

Područje primjene šumskih žičara prikazano je u svjetlu, u literaturi zadnje navedene, namjenske razredbe terena za izvođenje šumskih radova na djelotvoran i okolišno prihvatljiv način, izrađene u sklopu projekta EcoWood.

Usporedba djelotvornosti iznošenja drva žičarom s vučom drva skiderom u brdsko-planinskim šumama te izvoženja drva forvarderom u nizinskim šumama u Hrvatskoj upozorila je na troškovnu nekonkurentnost šumskih žičara u odnosu na sredstva za privlačenje drva koja su kretna po tlu, ali i na njihovu okolišnu pogodnost koju u budućnosti treba vrednovati.

Ključne riječi: iznošenje drva, šumske žičare, operativna razredba terena

Planiranje šumskih prometnica trebalo bi biti prva i najvažnija faza složenoga postupka uspostave optimalne mreže šumskih prometnica na terenu. Suvremene tehnike, tehnologije i metode rada, u prvom redu osobna računala, odgovarajući programski paketi, GIS, GPS i dr., omogućuju različite simulacije, raščlambe, usporedbe i u konačnici odabir najpovoljnijih rješenja. Kakva je danas situacija u Hrvatskoj, postoje li pri otvaranju šuma određeni problemi, kako u budućnosti treba djelovati i kojim smjerom najskorije treba krenuti – samo su neka od pitanja kojima se ovaj rad bavi. Osnovni se zaključci mogu objediniti u preporuci da planiranju šumskih prometnica treba pristupiti krajnje ozbiljno i sustavno uz primjenu svih tehnika, tehnologija i metoda rada koje mogu pomoći pri donošenju pravovremenih i pravovaljanih odluka. Takav će pristup rezultirati mnoštvom izravnih i neizravnih koristi, a za ostvarivanje rečenoga treba postaviti čvrste zakonske okvire i propise.

Ključne riječi: planiranje šumskih prometnica, primarne šumske prometnice, sekundarne šumske prometnice, studija otvaranja šuma, Šumarska komora

Daljinski transport drva šumarskim kamionskim skupovima pomoćna je djelatnost unutar temeljne šumarske djelatnosti uporabe šuma. Kako se radi o djeladbi s vrlo visokim proizvodnim troškovima, a istodobno je sve više izložena konkurenciji i tržištu, s pravom se nastoji povisiti njezina svekolika učinkovitost i omogućiti njezin odgovor izazovima tržišta i tržišnih utakmica.

Od 1986. do 2000. godine broj kamionskih prijevoznih jedinica u vlasništvu »Hrvatskih šuma« smanjio se s 400 na 250 komada, čemu je vjerojatni razlog povećanje nosivosti kamionskih skupova uz pretpostavku da se prevoze približno iste količine drva. Od 1995. godine do danas zamjetno rastu količine drva koje prevezu poduzetnici i/ili kupci, od 51 % 1995. pa sve do 78 % 2004.

Korisna nosivost kamionskoga skupa, kakav najčešće prevozi drvne sortimente u Hrvatskoj, ograničena je i odredena ponajprije i gotovo isključivo zakonskim odredbama koje propisuje Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN, 92/05). Osim dopuštenih nosivosti i osovinskih opterećenja, Pravilnik donosi i niz drugih ograničenja za rad šumarskih kamionskih prijevoznih skupova, a osobito je značajno i dimenzijsko ograničenje koje se odnosi na ukupnu dopuštenu duljinu kamionskih prijevoznih skupova.

Mogućnosti za povećanje svekolike učinkovitosti i snižavanja troškova rada na prijevozu drva nalaze se na prvom mjestu u povećanju korisne nosivosti kamionskih skupova, i to smanjenjem mase kamionskoga skupa primjenom različitih mjera. Osim povećanjem korisne nosivosti kamionskoga skupa, na prijevoz većih količina drva može se utjecati i povećanjem brzina u prijevozu, uz veći broj i kraće vrijeme trajanja ciklusa (tura) prijevoza. Na to se zadnje može utjecati, osim povećanjem brzina samoga vozila, i povećanjem brzina utovara i istovara tereta, što je u velikoj mjeri vezano uz radne mogućnosti i kakvoću ugradene dizalice.

U budućoj organizacijskoj shemi pri restrukturiranju poduzeća »Hrvatske šume« mora se voditi računa da se jedan odredent (strateški) dio daljinskoga prijevoza drva šumarskim kamionskim skupovima i dalje zadrži u njegovu sustavu zbog posebnosti uvjeta rada i biološko-tehničkih svojstava drva koje se prevozi (visokovrijedno drvo, pokvarljivost, biološki rokovi).

Ključne riječi: kamionski prijevozni skupovi, »Hrvatske šume« d.o.o., zakonski okviri, korisna nosivost, povećanje učinkovitosti, snižavanje troškova